Rusija

Ruska Federacija ili Rusija je država koja se prostire istokom Europe i sjeverom Azije. Rusija je površinom najveća država svijeta (zauzima oko 11,5% zemaljskog kopna), ali je većina državnog teritorija slabo naseljena pa po broju stanovnika zauzima tek deveto mjesto (poslije Kine, Indije, SAD-a, Indonezije, Brazila, Pakistana, Bangladeša i Nigerije). Glavni grad Moskva nalazi se u europskom dijelu države.  Današnja, moderna Rusija je nastala raspadom Sovjetskog Saveza i ujedno se smatra njezinom nasljednicom.

Geografski gledano, Rusija se obično dijeli na zapadni europski (oko 3,5 mil. km²) i istočni azijski dio – Sibir (13,5 mil. km²). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova čini gorje “Ural” koje se prostire u smjeru sjever – jug u duljini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom. Većina stanovnika Ruske Federacije je naseljena u zapadnom europskom dijelu države, posebno u većim ruskim gradovima.

Najveći dio europskog dijela Rusije zauzima Istočnoeuropska ravnica, s nizinskim reljefom sa tek ponekim uzvisinama (Valdajska i Srednjeruska na zapadu, Privolžje uz srednji tok Volge) čiji vrhovi ne prelaze 200-400 m. Ova nizina važna je zbog rijeke “Volge” (3688 km),  koja je gospodarski i kulturalno najvažnija ruska rijeka.  U Rusiji prevladava kontinentalna klima koja na krajnjem sjeveru prelazi u polarnu, a u uskom pojasu crnomorskog priobalja u mediteransku. Na krajnjem jugu europske Rusije granicu s Gruzijom i Azerbajdžanom čini gorje Kavkaz s najvišom točkom Rusije i cjelokupnog Europskog kontinenta, “Elbrusom” (5633 m).

Na zapadu Sibira prostire se golema Zapadnosibirska ravnica kroz koju protječe najduža ruska rijeka “Ob'” (s Irtišem 5568 km, 5. na svijetu). Na jugu i istoku Sibira do obala Tihog oceana prevladava planinski reljef s lancima čiji su vrhovi uglavnom iznad 2000 m. Ovdje se nalazi i najveće i najdublje rusko jezero – Bajkalsko (31.500 km², dubina 1637 m, najdublje na svijetu).

Što se političkog uređenja tiče, Rusija je federativna republika s polupredsjedničkim sustavom vlasti. Izvršnu vlast dijele predsjednik i vlada na čelu s premijerom. Predsjednik republike bira se direktnim izborima dvokružnim sustavom na četiri godine, a može na položaju provesti najviše dva mandata.

Nakon propasti komunizma rusko gospodarstvo se približilo gospodarstvima srednje razvijenih zemalja slobodnog tržišta. Danas ono ima visoku stopu rasta BDP-a (8,1% godišnje) i relativno visoku inflaciju (oko 11,7%). Ipak, i danas su u Rusiji uočljivi ostaci starog, komunističkog sustava.Na današnju sliku gospodarstva je utjecala i brza privatizacija nekih unosnijih državnih poduzeća početkom devedesetih. Njih je preuzela nekolicina poduzetnika povezana s tadašnjom političkom elitom (oligarsi). U posljednje vrijeme neki su oligarsi bili prisiljeni odreći se kontrole nad svojim tvrtkama, a neki su i zatvoreni ili su emigrirali. Veliki koncerni i dalje dominiraju ruskim gospodarskim krajolikom.

Danas se rusko gospodarstvo uglavnom temelji na dvama stupovima: izvozu energenata (nafte i zemnog plina) i sirovina te rastućoj domaćoj potrošnji. Tradicionalna sovjetska metalurgija i s njom povezana proizvodnja strojeva, automobila i zrakoplova preživljavaju zahvaljujući visokim carinama koje sprječavaju uvoz jeftinijih i kvalitetnijih inozemnih proizvoda. Mnoge tvornice preorijentirale su se na suradnju sa zapadnim kompanijama.

Propast sovjetskog centralnog planiranja dovela je i do izrazite neravnoteže u razvoju pojedinih regija. Najviše stranih investicija i najbrži gospodarski rast imaju Moskva i Petrograd. Razlike u prosječnom dohotku stanovnika prijestolnice i provincija su i do deset puta

Velike udaljenosti i često surovi klimatski uvjeti uvelike su utjecali su na razvoj prometne infrastrukture u Rusiji. U prijevozu roba, a i putnika još uvijek dominantnu ulogu ima željeznica. Željeznička mreža ima 87.000 km pruga u javnoj upotrebi i 63.000 km industrijskih pruga. Udio željeznice u ukupnom prijevozu robe je 83,2%, a putnika 40,9%. U Rusiji se nalazi i najduža svjetska željeznička pruga, 9.289 km duga Transsibirska željeznica koja povezuje Moskvu i Vladivostok na Tihom oceanu.

Soči

Soči je grad u Krasnodarskom kraju u Ruskoj Federaciji. Grad se nalazi na obali Crnog mora i jedno od omiljenih ljetovališta u Rusiji. Blizu je granica s Gruzijom, odnosno Abhazijom.  Neslužbeno se Soči naziva lječilišnom prijestolnicom Rusije. Soči je bio domaćinom Zimskih olimpijskih igara 2014. godine.  Nalazi se na crnomorskoj obali Sjevernog Kavkaza. Klima u Sočiju je izvanredna: blage zime i duga ljeta. U blizini grada i kupališta na Crnom moru postoje i toplice, tako da grad posjećuje oko 4 milijuna turista godišnje. Ljeti se održava i filmski festival. Soči leži u jednom izuzetnom predjelu u blizini Kavkaza. S plaža se vide vrhovi planina stalno pokrivenih snijegom. U samom gradu primjetna je sutropska vegetacija. Grad je pun parkova i arhitekture u staljinističkom stilu. Prema podacima iz 2010. godine u Sočiju živi 343,334 stanovnika.

https://www.youtube.com/watch?v=zLiL44mYS8I

Ovo sigurno niste znali

• Ukoliko smatrate da bi Pluton trebao imati status planeta – onda ga zaslužuje i Rusija (površina Plutona 16.6 mil km² – Rusija 17 mil km²)
• Statistika kaže kako svaki Rus konzumira 18 litara alkohola godišnje  – u tome im je teško naći premca u svijetu
• Popis stanovništva kaže kako je u Rusiji trenutno 9 milijuna više žena nego muškaraca
• Amerika i Rusija udaljene su samo 4 kilometara u najbližoj točki
• Svake godine alkohol odnese 500.000 života u Rusiji
• 1908. godine Ruska olimpijska reprezentacija stigla je na  igre u London 12 dana prekasno zbog toga što nisu koristili gregorijanski kalendar
• SAD je od Rusije preuzeo vlasništvo nad Aljaskom za samo 7.2 milijuna dolara 1867. godine
• Staljin je tek u 8. godini života počeo učiti ruski – govorio je gruzijski
• Japan i Rusija još nisu potpisali primirje koje označava kraj 2. svjetskog rata – i dalje se spore oko Kurilskih otoka
• Sve do 2013. godine, piva se nije smatrala alkoholnim proizvodom
• Tijekom vladavine Petra Velikog – svi muškarci koji su nosili brade morali su plaćati poseban porez
• Jedan ruski muzej ima zaposlene mačke kako bi štitile umjetnine od glodavaca
• Riječ “votka” dolazi od ruskog “voda” – što znači isto kao i kod nas
• 25% Rusa ne doživi 55 rođendan, a u SAD-u je taj postotak 1%
• Vjeruje se da Rusija u ovom trenutku ima 15 tajnih gradova sa tajnim lokacijama i imenima
• Bogati Rusi iz Moskve kupuju vozila hitne pomoći kako bi se lakše probili kroz prometne gužve
• Ako vlada ekonomska kriza i visoka inflacija – učitelji se u Rusiji mogu plaćati votkom
• Najveći restoran McDonaldsa nalazi se u Rusiji – ima preko 700 sjedećih mjesta
• U St. Petersburgu se nalaze 221 muzej, 2,000 knjižnica , više od  80 kazališta , 100 koncertnih organizacija, 45 galerija i 62 kino dvorane

Sochi Autodrom

Sochi Autodrom je 5.848 km duga ulična staza u “Black Sea” dijelu grada Sočija u Krasnodarskoj regiji. Staza je slična “Beijing Olympic Green Circuit” i “Sydney Olympic Park Circuit” stazama, a kruži oko bivšeg olimpijskog kompleksa koji se koristio za zimske OI 2014. godine.
Prva utrka održana je 2014. godine kada je potpisan ugovor na 7 godina. Dizajn staze potpisuje Hermann Tilke.
Ruska vlada je u stazu ulupala 194,4 milijuna dolara. Staza ima 5.848 km, a to je svrstava na 3. mjesto po dužini u F1 kalendaru, iza Spa Francorchamps u Belgiji i Silverstonea u Britaniji.

Faktopedija

Pobjednik 2o15: Lewis Hamilton, 53 kr. , 1:37:11.024s
Pole position 2015: Nico Rosberg, 1m37.113s
Najbrži krug 2015: Sebastian Vettel, 1m40.071s (krug 51.)
Najduži pravac: 650 metara, na prilasku u zavoj 2
Od starta do zavoja 1: 450 metara, u ovom slučaju do zavoja 2 koji je prva prava kočiona zonaPrva utrka: 2014. godine
Dužina staze: 5.853km
Broj krugova: 53 (dodjeljivanje bodova nakon 40 krugova) 309.745 km – cijela utrka
Max brzina: 332 km/h na prilasku u zavoj 2
DRS ZONE: DVIJE – na prilasku u zavoj 2 i na prilasku u zavoj 13
Najbrži zavoj: 260km/h (162mph), broj 3.
Najsporiji zavoj: 105km/h (65mph), Turn 13
Ključni zavoj: Zavoj 2 koji pruža najbolje šanse za prestizanje. Automobili moraju usporiti čak 205 km/h u samo 100 metara. Ovakvo kočenje stvara silu veću od 5g.
Dužina boksa: 330 metara što je prosječno. Potrebno vrijeme za obavljanje zaustavljanja u boksu je oko 22 sekunde.
Vjerojatnost sigurnosnog automobila: 45%
Vremenska prognoza: oblačno i oko 17°C. Mogućnost brze i iznenadne promjene klime u Sočiju uvijek postoji.

Set up

Potrošnja goriva: 1.9 kg po krugu, što je daleko iznad prosjeka.
Postotak punog gasa: 57%. To je mnogo više nego što imaju ostale ulične staze u kalendaru.
Opterećenje kočnica: Prosječno. Samo 10% kruga se provede kočeći.
Promjena brzina: 40 po krugu / 2120 u utrci
Da li ste znali? Staza u Sočiju je najduža staza u kalendaru nakon Spa i Silverstonea.

https://www.youtube.com/watch?v=FYG2Gehfffg