Kako dijelovi bolida ostaju pričvršćeni uz šasiju tijekom sudara? – F1puls

Kako dijelovi bolida ostaju pričvršćeni uz šasiju tijekom sudara?

Red flag

Jakov

Prije 1 mjesec 7 min 20 komentara

Ukoliko pratite Formulu 1, a niste toliko upoznati s tehničkom stranom iste, vjerojatno ste se zapitali kako pri sudaru gotovo svi ekstremiteti bolida ostaju pričvršćeni za bolid, umjesto raspršivanja na sve strane. Odgovor leži u naizgled jednostavnom rješenju zvanom sigurnosne užadi (oprostite što nisam imao bolju ideju prijevoda na hrvatski jezik, dvoumio sam se između „sajla” i „uže”, prevedeno sa eng. Restraint Cable, op. a.).

Sigurnosno uže (na eng. također zvana i wheel tether) je sigurnosni uređaj osmišljen da u slučaju sudara spriječi odvajanje teških komponenti vozila i njihovo nekontrolirano letenje po stazi ili u gledalište. Tijekom sudara, kotači ili drugi dijelovi mogu se odlomiti i postati smrtonosni projektili, čemu je svijet motosporta nekoliko puta svjedočio. FIA godinama radi na razvoju ovih sustava za pričvršćivanje kako bi se dijelovi zadržali uz šasiju te povećali sigurnost vozača, sudaca uz stazu i gledatelja.

Povijest nesreća

Kroz povijest Formule 1 nekoliko je teških nesreća ukazalo na nužnost boljeg pričvršćivanja dijelova bolida. Ovakve nesreće nisu opasne samo po vozače, već i svu okolinu u neposrednoj blizini. Jedan od unesrećenih bio je vatrogasac Paolo Ghislimberti kojeg je udario odvojeni kotač tijekom Velike nagrade Italije 2000. u Monzi. Graham Beveridge, sudac pozicioniran pored staze stradao je na gotovo isti način na Velikoj nagradi Australije 2001. U oba su slučaja kotači s bolida proletjeli ili pronašli prazninu u zaštitnim ogradama te uzrokovali smrtonosne ozljede.

Još jedan snažan poticaj za daljnja poboljšanja došao je izvan Formule 1, tijekom utrke Formule 2, 2009. godine, kada je Henry Surtees (sin F1 prvaka Johna Surteesa) poginuo nakon što ga je u glavu pogodio odlomljeni kotač drugog bolida. Ovi nesretni događaji pokazali su koliko posljedice mogu biti kobne ako se veliki dijelovi bolida otkinu i polete velikim brzinama. Upravo su te tragedije potaknule FIA-u na razvijanje tehničkih rješenja za sigurnije učvršćivanje kotača i drugih dijelova bolida.

Prva rješenja

Prvo značajno rješenje bilo je uvođenje prvih sigurnosnih užadi krajem 1990-ih. Od 1998. pravila Formule 1 zahtijevala su da svaka momčad mora osigurati svaki kotač uz šasiju čvrstom užadi. Te su užadi izrađene od materijala visoke čvrstoće koji povezuju glavčinu kotača sa šasijom bolida. Ovo je pravilo uvedeno potaknuto događajima poput poznatog kaotičnog sudara na VN Belgije 1998., kada su odlomljeni kotači razbacani posvuda po stazi. Iako je značajno poboljšao sigurnost, ovaj sustav nije bio usavršen – kotači su se i dalje ponekad odvajali u slučaju pucanja užeta ili njegovih pričvrsnih točaka sa šasiji (usidrenja), što se dogodilo u nesrećama 2000. i 2001.

Potaknuta tim događajima, FIA je poboljšala sustav uvođenjem dvostrukih užadi po kotaču od sezone 2011. godine. Svaki je kotač tada morao biti osiguran s dvije neovisne užadi (koje prolaze kroz karbonske vilice ovjesa) kako bi kotač ostao pričvršćen čak i ako jedna od užadi pukne. Ova konfiguracija je bitno povećala šansu da se kotač zadrži uz bolid tijekom sudara. Ta su početna rješenja, usredotočena na kotače, predstavljala prvu crtu obrane od letećih dijelova u F1.

Tehničke karakteristike

Sigurnosne užadi izrađene su od iznimno čvrstih sintetičkih vlakana, dizajnirane da podnose golema opterećenja. Specijalizirane tvrtke (Future Fibres u Velikoj Britaniji ili Cortex Hümbelin u Švicarskoj) danas su najpoznatiji proizvođači sigurnosnih užadi.

Najčešće se radi o polibenzoksazolnim vlaknima, poznatim kao Zylon, koji imaju iznimno visoku vlačnu čvrstoću (oko 2700 MPa). Svako uže može izdržati teret od otprilike 5000 do 6000 kg (oko 50–60 kN sile) prije pucanja. Užad je konstruirana od snopa Zylon niti, smještenih u zaštitnu ovojnicu. Nedostatak Zylon vlakana je njihova podložnost razgrađivanju pri izloženosti sunčevoj svjetolsti, odnosno UV zrakama, stoga je uže omotano tamnom zaštitnom folijom kako bi se spriječilo propadanje materijala. Jedan se kraj užadi spaja na čvrstu točku na šasiji, a drugi se pričvršćuje za glavčinu kotača, pri čemu uže prolazi kroz elemente ovjesa – najčešće vilicu.

Pri sudaru u kojem je ovjes pogođen, sigurnosno uže apsorbira energiju istezanjem i sprječava kotač da odleti velikom brzinom. Svako individualno sigurnosno uže može apsorbirati nekoliko kJ (3 do 9) kinetičke energije. Momčadi redovito pregledavaju i periodički zamjenjuju te dijelove kako bi osigurali da s vremenom nisu oslabjela.

Moderne F1 sigurnosne užadi najviše klase koriste najnovije polimerne materijale, koji su lagani, ali istodobno sposobni apsorbirati energiju udara deformiranjem, što je ključno za zadržavanje kotača teškog oko 10 kg pri brzinama većim od 200 km/h. Iako ih gledatelji rijetko vide, u slučaju sudara igraju vrlo bitnu ulogu.

FIA Standard

Danas su aktivna dva FIA 8864 Standarda: inačica iz 2013. godine (Wheel Tethers) i 2022. godine (Restraint cables). Standard iz 2013. propisuje potrebna svojstva sigurnosnih užadi na kotačima F1. Primjerice: minimalne kriterije apsorpcije energije, vlačne čvrstoće i značajki pričvrsnih elemenata. Prema standardu iz 2013., svako uže za kotač mora apsorbirati otprilike 6–8 kJ energije bez pucanja (dovoljno da zadrži kotač u većini scenarija nesreće).

Godine 2022. FIA je unaprijedila spomenuti standard, te objavila novi FIA 8864-2022 Restraint cables standard. Postroženi su uvjeti za prijelaz sa sustava dvostrukih na trostruke užadi na svakom kotaču, zahtijevajući da kabeli i točke sidrenja izdrže još veća ukupna opterećenja. Druga, primjetljivija stavka standarda jest proširenje primjene i na druge dijelove bolida. Primjerice, stražnje krilo i stražnja udarna struktura sada također imaju instalirane sigurnosne užadi.

Tehnički propisi

Tehnički propisi Formule 1 propisuju koliko užadi mora biti ugrađeno i na kojim dijelovima:

  • Kotači: Svaki kotač mora biti osiguran s tri užadi u skladu s FIA Standardom 8864-2022. Tri su užadi raspoređena kroz različite elemente ovjesa, pri čemu nijedan pojedinačni element ovjesa ne smije sadržavati više od dvije užadi, kako bi kotač ostao pričvršćen čak i ako se nekoliko veza ovjesa ošteti. Pričvrsne točke na šasiji moraju biti međusobno razmaknute kako ne bi jedan udarac prekinuo usidrenja sva tri kabela odjednom.
  • Stražnje Krilo: Stražnje krilo mora imati dvije sigurnosne užadi. Svaka sigurnosna užad za krilo nešto je manjih dimenzija i povezuje stražnje krilo s glavnom strukturom bolida. Užadi se učvršćuju blizu bočnih ploča krila i pričvršćuju za šasiju iza mjenjača.
  • Stražnja udarna struktura (eng. Rear impact structure) također je vezana sigurnosnim užetom prema najnovijim pravilima. Stražnji dio bolida s namjerom je konstruiran strukturalno slabijim od prednjeg dijela bolida (nos), kako bi u slučaju sudara nos bolida ostao kompaktan štiteći vozačeve noge. Uslijed toga, stražnja struktura je dodatno učvršćena sigurnosnim užadima.

FIA trenutačno ne zahtijeva instaliravanje sigurnosne užadi za svaki dio bolida. Primjerice, prednje krilo/nos i ostali karoserijski elementi nisu obuhvaćeni u tehničkom pravilniku. Iako nijedan sigurnosni sustav ne može ukloniti sve opasnosti, moderni bolidi Formule 1 su značajno bolje opremljeni da zadrže svoje dijelove pri udarcima – štiteći tako vozače, suce na stazi i gledatelje od prijetnje letećih krhotina.

Cijena sigurnosti

Cijena za ove komponente je prilično nepoznata, obzirom da proizvođači surađuju direktno s timovima prema njihovim zahtjevima. Sigurnosne užadi nije moguće pronaći na internet prodaji. Po procjeni autora i njegovim istraživačkim sposobnostima, cijena jedne sigurnosne užadi varira od 100 do 400 €.

10 godina F1pulsa Čitaš nas redovito? Ne želiš više gledati reklame? Podrži Puls portal s 3 eura mjesečno na ovom linku

Podijeli
Nagradi

Odgovor

20 komentara

  1. Ferrari
    miki the pirate Prikaži
    • 28.03.2025., 07:00

    Dobar tekst, ali se autor malo pogubio sa rodovima i jedninom/množinom imenice uže… al ajd’ mlad je, naučit će ;)



    4
    3

    1
  2. Niki Lauda
    wapi Pretplatnik Prikaži
    • 28.03.2025., 08:07

    Najpoznatiji slučaj pogibije zbog dijelova ovjesa koji su letjeli okolo je Ayrton Senna 1994.



    1
    1

    0
  3. Pedalino Prikaži
    • 28.03.2025., 10:14

    Nije spomenuta ali se sjećam utrke kada Kimi, vozeći za Ferrari, “speglao” gumu pri kočenju i nekoliko krugova prije kraja prijavio jake vibracije i onda mu se je krug-dva prije kraja razletio prednji ovjes i katapultirao gumu.
    Nisam istraživao kada i gdje …

    LP



    1
    0

    1
  4. Renault
    zd1400rt Prikaži
    • 28.03.2025., 12:53

    Odličan članak 💪

    Dobro je malo produbiti informacije i znanje, a tako i bolje upoznati zašto je Formula 1 – Formula 1, a ne blejati u ekran i reći da je utrka dosadna jer nije bilo borbe za P1 bez ikakve spoznaje i svijesti što se zapravo gleda.



    6
    6

    0

Pročitajte više o idućim temama:

Novo na forumu Otvori

F1 - 75 godina, Puls - 10 godina

Formula 1 je najbrže rastući sport na planetu, a Pulsmedia najaktivniji hrvatski sportski portal.

Kontaktiraj nas

Medijska prava

Sve fotografije vlasništvo su ekipa Formule 1 ili Pirelli media centra.

Pridruži se

Pulsmedia

Slijedi nas

© Pulsmedia, guramo od 2015.