Općenito o SAD-u

Sjedinjene Američke Države, savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu. Graniče s Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu, dok morsku granicu dijele s Rusijom na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 saveznih, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom.

Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom 13 britanskih kolonija 1776. godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost. Reljef SAD-a vrlo je raznolik i u njemu se izdvajaju četiri velike cjeline: Apalači, obalne ravnice, središnje nizine i Kordiljeri. Aljaska i Havaji izdvojeni su iz te podjele i obuhvaćaju se posebnim regionalnim pregledom.

SAD spada u sam svjetski vrh po gospodarskoj snazi i životnom standardu većine građana. Brojni su čimbenici koji su omogućili takvo stanje: golem prostor, povoljna klima, povoljni uvjeti za poljoprivredu, rudno bogatstvo, brojno, različito i dobro školovano stanovništvo, dugotrajna neovisnost, dugotrajno razdoblje bez ratova na domaćem tlu, preskakanje feudalizma, vrlo jak sindikalni pokret, veliki kapital i politička stabilnost demokratskog sustava i tržišnog gospodarstva.

Temelj američkog gospodarstva jest slobodno tržište i poduzetništvo gdje se poslovne odluke donose u skladu s tržišnim očekivanjima i potrebama.
Većina stanovnika SAD-a, njih 73,5%, radi u tercijarnim djelatnostima, od kojih su svjetski najznačajnija znanstvena istraživanja (svemir, vojna tehnologija, informatika, telekomunikacije, robotika, zrakoplovi, biotehnika, medicina). Najznačajnija svjetska koncentracija istraživačkih laboratorija i znanstvenika je u tvz. Silicijskoj dolini (Silicon valley). Veliko značenje u svijetu imaju i američke novčarske kuće (banke, burze, osiguravateljska društva), a značajne su i trgovine. U svijetu je bez konkurencije američka filmska industrija Hollywood, koja donosi goleme dobiti.

Sjedinjene Američke Države se ponose s najstarijim pisanim Ustavom na svijetu, i po danas važećem Ustavu one se sastoje od 50 država s ograničenom autonomijom u kojima savezni zakoni imaju veću težinu od zakona pojedinih država. Svaka savezna država ima svoju vladu, čije su granice moći ispod razine moći federalne vlade. Koje točno ovlasti svaka država može imati je tema mnogih rasprava u američkoj politici. Glavne političke stranke Sjedinjenih Država su Republikanska Stranka i Demokratska Stranka.

SAD je najveći imperij i vojna sila na svijetu. Godišnji proračun Oružanih snaga SAD-a je 642 milijarde američkih dolara(~ 4.4 trilijuna HRK), čime SAD na svoje Oružane snage izdvaja više nego slijedećih 11 najvećih vojnih potrošača zajedno. Djelujući kao dobrovoljna vojska, u Oružanim snagama SAD-a nema novačenja i obveznog služenja vojnog roka.

SAD ima 320.206.000 stanovnika i treći su na svijetu ako uzmemo u obzir populaciju. Po površini (9.826.630 km2) su također na 3. mjestu u svijetu. Najveći grad je New York, a glavni Washington. Službena valuta je američki dolar.

Zanimljivosti

Tijekom prohibicije (zabrane konzumiranja i prodavanja alkohola) 20-ih i 30-ih godina 20-og stoljeća, vlada SAD-a je trovala alkohol i time usmrtila više od 10 000 ljudi.

Alkohol je i danas velik problem u SAD-u, prema statistici svaki sat jedna osoba strada u prometu zbog pijanog vozača automobila.

1776. SAD je imao 2,5 milijuna stanovnika, danas broji već spomenutih 320 milijuna.

Ukoliko imate 10 dolara u svom džepu i nemate kreditnih opterećenja, čestitamo! Financijski stojite bolje od 25% Amerikanaca!

Prema statistici, svaki osmi radnik u Americi je radio ili radi u McDonaldsu.

Statistika govori kako svaki Amerikanac potroši resursa kao i 32 Kenijaca.

Svaki treći Amerikanac je pretil.

U cijelom svijetu čak 9 milijuna ljudi je u zatvoru – četvrtina ovog ukupnog broja je u SAD-u.

Prosječni radnik u SAD-u prosječno provede 4,4 godine u jednoj kompaniji i pronalazi drugu.

Godišnje se u SAD-u konzumira više od 8 milijardi pilića i kokoši.

40% rođene djece u SAD-u nema majku koja je u braku.

Svaka peta smrt u SAD-u pripisuje se cigaretama.

Oko 20 milijuna Amerikanaca živi u pokretnim (mobilnim) kućama.

Amerikanci su izračunali da potroše oko 245.000 dolara od rođenja djeteta do upisa na koledž.

100 brakova se raspadne svaki sat u SAD-u.

Tijekom života prosječni Amerikanac pojede 35 tona hrane.

O Austinu:

Austin je grad u američkoj saveznoj državi Teksas. Broji 912 791 stanovnika, čime je četvrti po veličini u Teksasu (iza Houstona, San Antonija i Dallasa). Austin se, prema nekim istraživanjima, smatra “najzelenijim” gradom u SAD-u, zbog velikog broja zelenih površina i parkova te izuzetnog napora gradskih vlasti u smanjenju zagađenja.

https://www.youtube.com/watch?v=5LCp_8C6hE0

O stazi:

Circuit of The Americas je jedna od najuzbudljivijih staza u tekućem kalendaru. Ima više bržih zavoja od SPA-Francorchampsa i više sporih zavoja od Hungaroringa. Dakle ova staza je vrlo kompleksna za sve inženjere. Ovo je prva staza na području SAD-a koja je izgrađena isključivo za potrebe F1 utrka. Vozi se u obrnutom smjeru od kazaljke na satu. Razlika u nadmorskoj visini na stazi varira 43 metra. Najviša točka staze je na apexu prvog zavoja, kojeg krasi uspon od starta i ulazak na “slijepo” – ovo od vozača zahtijeva veoma precizan pristup.

Svaki od tri sektora na stazi je zaseban izazov za vozača. Sektor jedan krasi 5 brzih i nadovezujućih zavoja. Ovdje bolid treba veliku količinu gripa jer brzina ne pada ispod 250 km/h. Sektor dva ima ravninu dužine 1km i zahtjeva izrazitu brzinu od bolida. Sektor tri ima svojevrstan miks sporih zavoja i zahtjevan desni zavoj u kojem vozači čak 5 sekundi trpe silu od 4G. Baš kao i u slučaju Sočija, asfalt je relativno nov i gladak što znači da će Pirelli dostaviti mekane i srednje tvrde komponente guma – ovo se koristilo i prošle godine.

Faktopedija:

Broj krugova: 56
Prva utrka: 2012.
Dužina kruga: 5.513km/3.426 milja
Od starta do zavoja 1: 280 metara
Najduža ravnina: 1090 metara na prilasku zavoju 12
Max brzina: 315 km/h na prilasku zavoju 12
DRS zone: DVIJE – na prilasku zavoju 1 i zavoju 12
Ključni zavoji: 16,17 i 18 – Dugi, konstantni desni zavoj u kojem su prisutne sile od 4g. DRS detekcijska zona je na izlasku iz zavoja, tako da je bitno ostati što bliže automobilu ispred sebe.
Dužina boksa: 385 metara – prosječno u kalendaru.
Potrebno vrijeme zaustavljanja u boksu: cca.22 sekunde

Pobjednik 2014: Lewis Hamilton, 56 krugova za 1h:40m04.785s
Pole position 2014: Nico Rosberg – 1m36.067s, 206.593km/h (132.790mph)
Najbrži krug 2014: Sebastian Vettel krug – 1m41.379, 195.768km/h (121.645mph)

Vjerojatnost sigurnosnog automobila: Srednje – dva sigurnosna automobila u tri dosadašnje utrke.
Obratite pažnju na: krugove 15/16 i 33/34 – Prošlogodišnja pobjednička strategija je bila 2 ulaska u boks.
Vremenska prognoza: Toplo, ali s mogućnošću kiše.

Setup:

Potrošnja goriva: 1,8L po krugu – visoka potrošnja
Postotak punog gasa: 63%
Opterećenje kočnica: Srednje. Postoji 10 kočionih zona, 4 od njih su snažne
Promjena brzina: 54 po krugu/3024 u utrci

Jeste li znali: Circuit of the Americas je 10. F1 staza u Americi. Prijašnje: Sebring, Riverside, Watkins Glen, Long Beach, Caesars Palace, Detroit, Dallas, Phoenix and Indianapolis.

Riječ stručnjaka: Tim Goss, tehnički direktor McLarena

“COTA je stvarno zanimljiva inženjerska staza. Ima miks brzih zavoja, duge ravnine i sporih zavoja. Pronaći pravi kompromis između ovih izazova je ključ za dobre performanse. Prvi sektor je jako brz i ima dobar tijek. U ovom dijelu staze bolid mora imati jak grip na prednjem i stražnjem dijelu. Morate usmjeriti aero balans prema naprijed kako bi pomogli vozačima. To je sve u redu, ali nakon toga imate jaku kočinu zonu i ključno je da sve odradite precizno i točno. Slijedi kilometarska ravnina koja je sjajna za pretjecanje. Ne smijete sve staviti na maksimalnu brzinu jer vozač treba stabilnost na stražnjim kotačima za sljedeće spore zavoje. To je klasičan kompromis koji zahtijeva mnogo mudrosti za dobar rezultat.”