Općenito o Rusiji

Ruska Federacija ili kraće Rusija, država je na istoku Europe i sjeveru Azije. Površinom je najveća država na svijetu (zauzima oko 11,5% ukupnog kopna), ali je većina teritorija slabo naseljena pa po broju stanovnika zauzima tek deveto mjesto (više stanovnika imaju Kina, Indija, SAD, Indonezija, Brazil, Pakistan, Bangladeš i Nigerija). Glavni grad Moskva nalazi se u europskom dijelu države.

Rusija je nastala raspadom Sovjetskog Saveza. Površina zemlje iznosi oko 17.125.187 kilometara kvadratnih. U Rusiji živi 142.856.536 stanovnika. Predsjednik je Vladimir Putin, a predsjednik vlade Dmitrij Medvedev. Nacionalna valuta je ruski rubalj.

Rusija se obično dijeli na zapadni europski (oko 3,5 mil. km²) i istočni azijski dio – Sibir (13,5 mil. km²). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova čini gorje Ural koje se prostire u smjeru sjever – jug u duljini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazakhstanom. Većina stanovnika Ruske Federacije je naseljena u zapadnom europskom dijelu države, posebno u većim ruskim gradovima. Najveći dio europskog dijela Rusije zauzima Istočnoeuropska ravnica, s nizinskim reljefom koji samo ponegdje prelazi u uzvisine. Kroz ovu nizinu protječe Volga (3688 km), gospodarski i kulturalno najvažnija ruska rijeka. Na krajnjem jugu europske Rusije granicu s Gruzijom i Azerbajdžanom čini gorje Kavkaz s najvišom točkom Rusije i cjelokupnog Europskog kontinenta, Elbrusom (5633 m).

Na zapadu Sibira prostire se golema Zapadno-sibirska ravnica kroz koju protječe najduža ruska rijeka Ob’ (5568 km, 5. na svijetu). Na jugo-istoku Sibira nalazi se i najveće i najdublje rusko jezero – Bajkalsko (31.500 km², dubina 1637 m, najdublje na svijetu).

Petnaest godina nakon propasti komunizma rusko gospodarstvo se približilo gospodarstvima srednje razvijenih zemalja slobodnog tržišta. Danas ono ima visoku stopu rasta BDP-a (8,1% godišnje) i relativno visoku inflaciju (oko 11,7%). Ipak, i danas su u Rusiji uočljivi ostaci starog, komunističkog sustava.

Na današnju sliku gospodarstva je utjecala i brza privatizacija nekih unosnijih državnih poduzeća početkom devedesetih. Njih je preuzela nekolicina poduzetnika povezana s tadašnjom političkom elitom (oligarsi).

Danas se rusko gospodarstvo uglavnom temelji na dvama stupovima: izvozu energenata (nafte i zemnog plina) i sirovina te rastućoj domaćoj potrošnji. Propast sovjetskog centralnog planiranja dovela je i do izrazite neravnoteže u razvoju pojedinih regija. Najviše stranih investicija i najbrži gospodarski rast imaju Moskva i Petrograd. Razlike u prosječnom dohotku stanovnika prijestolnice i provincija su i do deset puta.

Velike udaljenosti i često surovi klimatski uvjeti uvelike su utjecali su na razvoj prometne infrastrukture u Rusiji. U prijevozu roba, a i putnika još uvijek dominantnu ulogu ima željeznica. Željeznička mreža ima 87.000 km pruga u javnoj upotrebi i 63.000 km industrijskih pruga. Udio željeznice u ukupnom prijevozu robe je 83,2%, a putnika 40,9%. U Rusiji se nalazi i najduža svjetska željeznička pruga, 9.289 km duga Transsibirska željeznica koja povezuje Moskvu i Vladivostok na Tihom oceanu.

Zanimljivosti

• Površina Rusije je veća od cijelog jednog planete u sunčevom sustavu (Pluton ima 16.6M km², a Rusija već spomenutih 17M km²).
• U prosjeku, svaki Rus popije 18 litara alkohola godišnje – eksperti ovaj podatak smatraju veoma zabrinjavajućim. Još opasniji je podatak da godišnje oko 500 000 ljudi izgubi život zbog alkohola. Pivo se uopće nije smatralo alkoholom u Rusiji sve do 2013. godine.
• Riječ “vodka” dolazi od ruske riječi “voda” – koja ima isto značenje kao i kod nas.
• 25% Rusa umire prije nego dožive 55 godinu – u SAD-u taj postotak iznosi samo 1% – najveći krivac je često “vodka”.
• Po statističkim podacima prikupljenima u popisu stanovništva, u Rusiji trenutno živi 9 milijuna više žena nego muškaraca.
• Amerika i Rusija su dva različita svijeta iako na jednom dijelu granice ih dijeli samo 4 kilometra.
• Zanimljiv i često spominjani je podatak o Ruskoj prodaji Aljaske Amerikancima za samo 7.2 miijuna dolara 1867. godine.
• Staljin uopće nije znao ruski jezik sve do 8 godine života – znao je samo gruzijski.
• Rusija i Japan do danas nisu potpisali mirovni ugovor koji bi formalno označio kraj 2.svj. rata – i dalje se prepiru zbog Kurilskih otoka.
• Rusija i dalje ima 15 “tajnih” gradova sa nepoznatim imenom i lokacijom.
• Zabrinjavajući je podatak da trećina Rusa misli da se sunce vrti oko zemlje.
• Rusi imaju oko 8400 nuklearnih bojnih glava i u tome im nema premca.

O Sočiju i stazi

Sochi Autodrom je veliko zdanje predviđeno za F1 utrke. Soči je grad u Krasnodarskom kraju u Ruskoj Federaciji. Grad se nalazi na obali Crnog mora i jedno je od omiljenih ljetovališta u Rusiji. Blizu je granica s Gruzijom, odnosno Abhazijom. Neslužbeno se Soči naziva lječilišnom prijestolnicom Rusije. Soči je bio domaćin Zimskih olimpijskih igara 2014. Klima u Sočiju je izvanredna: blage zime i duga ljeta. U blizini grada i kupališta na Crnom moru postoje i toplice, tako da grad posjećuje oko 4 milijuna turista godišnje. Grad je pun parkova i arhitekture u staljinističkom stilu.

Staza koja je duga 5.853 kilometara je završena samo 70 dana prije prošlogodišnje inauguracijske utrke. Po karakteristikama je to ulična utrka, iako vozače podsjeća na Marina Bay stazu u Singapuru. Izgled staze je u potpunosti “Hermann Tilke” stil – ima 12 desnih i 6 lijevih zavoja. Staza je veoma široka cijelim svojim tokom (13-15 metara). Asfaltna površina na ovoj stazi je jako “nježna”. Prošle godine bilo je moguće odvoziti cijelu utrku (53 kruga) na samo jednom setu mediuma. Ove godine Pirelli donosi mekane (prime) i supermekane (opcijske) komponente kako bi utjecao na zanimljivost.

Faktopedija

Prva utrka: 2014. godine
Dužina staze: 5.853km
Broj krugova: 53 (dodjeljivanje bodova nakon 40 krugova) 309.745 km – cijela utrka

Od starta do zavoja 1: 450 metara, u ovom slučaju do zavoja 2 koji je prva prava kočiona zona
Najduži pravac: 650 metara, na prilasku u zavoj 2
Max brzina: 332 km/h na prilasku u zavoj 2
DRS ZONE: DVIJE – na prilasku u zavoj 2 i na prilasku u zavoj 13
Ključni zavoj: Zavoj 2 koji pruža najbolje šanse za prestizanje. Automobili moraju usporiti čak 205 km/h u samo 100 metara. Ovakvo kočenje stvara silu veću od 5g.
Dužina boksa: 330 metara što je prosječno. Potrebno vrijeme za obavljanje zaustavljanja u boksu je oko 22 sekunde.

2014 pobjednik: Lewis Hamilton, 53 kruga za 1h:31m50.744s
2014 pole position: Lewis Hamilton 1m38.513s 213.705km/h
2014 najbrži krug: Valtteri Bottas krug 53 1m40.896 208.658km/h

Vjerojatnost sigurnosnog automobila: Niska. Široka staza – prošle godine nije bilo SC-a
Obratite pažnju na krugove 14 i 37. Prošle godine dovoljan je bio 1 ulazak u boks, ali ove godine zbog drugačijih komponenti guma očekuje se klasična utrka sa 2 ulaska u boks.

Vremenska prognoza: Toplo i vedro, oko 22°C. Mogućnost brze i iznenadne promjene klime u Sočiju uvijek postoji.

Set up

Potrošnja goriva: 1.9 kg po krugu, što je daleko iznad prosjeka.
Postotak punog gasa: 57%. To je mnogo više nego što imaju ostale ulične staze u kalendaru.
Opterećenje kočnica: Prosječno. Samo 10% kruga se provede kočeći.
Promjena brzina: 40 po krugu / 2120 u utrci
Da li ste znali? Staza u Sočiju je najduža staza u kalendaru nakon Spa i Silverstonea.

Riječ stručnjaka

Jonathan Neale – McLaren Honda

“Soči predstavlja zanimljiv izazov za sve, tako je bilo prošle godine. To je relativno dugi krug sa zanimljivim zavojima, ali ima nešto što zahtijeva veliku pažnju od inženjera – asfalt. Degradacija guma je bila toliko mala da smo mogli cijelu utrku odvoziti na jednom setu guma. Ove godine će biti drugačije iz više razloga.
Prvo, asfalt je godinu stariji i struktura mu se promijenila i, drugo, Pirelli će dostaviti drugačije, mekše, komponente guma. Trebali bi, dakle, vidjeti više ulaska u boks, ali više ćemo znati tek nakon petka.”

Onboard