Zimska stanka, 4. dan: Alfa Romeo u Formuli 1 (1. dio)

Izdvojeno

Crankshaft

Prije 6 godina 5 min 6 komentara

Jučer je javnosti potvrđeno da su Alfa Romeo i Sauber F1 Team dogovorili tehničku suradnju koja na snagu stupa od 2018., a ona će se u Formuli 1 najviše isticati po logotipima slavne talijanske marke na bolidima švicarske ekipe, te zasigurno po imenu momčadi koje se mijenja u Alfa Romeo Sauber F1 Team.

Iako ovo ni u kojem slučaju ne znači da će talijanski proizvođač automobila imati svoje bolide u Formuli 1, pravo je vrijeme da se prisjetimo tko je i što Alfa bila u povijesti Formule 1.

Prva sezona Formule 1, 1950.

Alfa Romeo se u Formuli 1 našla od prve sezone i to s modelom 158, znanim kao Alfetta (mala Alfa) zbog kompaktnih dimenzija. No, 158 u to vrijeme nije bio novi model pripreman za prvu sezonu Formule 1. Naprotiv, ‘mala Alfa’ je rođena čak 13 godina ranije. Kada je vlada nacističke Njemačke odlučila zastupati svoje proizvođače u motorsportu, imali su prednost ogromnih financijskih sredstava, tehnologije i ljudstva, pa su se ostali proizvođači teško mogli nositi s takvim standardima. Kako bi bili na vrhu barem negdje, Talijani su odlučili konstruirati bolide za tzv. Voiturette klasu, što je u ono vrijeme bila stepenica ispod, poput Formule 2 danas. Gioacchino Colombo je na zahtjev Alfa Romea dizajnirao 158-icu, koja je ime dobila po specifikacijama motora (15 za obujam 1.5, 8 za 8 cilindara).

Konfiguracije od 8 cilindara u nizu uz prednabijanje Rootsovim superpunjačem s tlakom prednabijanja od 1.21 bara, motor je proizvodio gotovo 200 konjskih snaga pri 7000 o/min te je težio samo 165 kg.

158-ice su svoju prvu utrku u Livornu završile na prva dva mjesta 7. kolovoza 1938., ali ubrzo je uslijedio rat i dugačka pauza. 1946. su održane samo četiri Grand Prix utrke (neprvenstvene), a na posljednje tri najbrže su bile Alfe 158 koje su tada razvijale već 255 konja. Reorganizacijom Međunarodne automobilističke federacije 1947. godine dogovorena su pravila utrkivanja na najvišoj razini, Svjetsko prvenstvo vozača. Alfette su udovoljavale pravilima te su stekle status Grand Prix automobila, uz određene modifikacije koje su joj snagu podigle na više od 300 konja te su ‘male Alfe’ bile dominantna sila u svijetu motorsporta. Nakon pauze 1949. zbog gubitka trojice svojih vozača prethodne godine (dvojice na stazi i jednog zbog raka), Alfa se vraća 1950. kada je FIA pokrenula prvo Svjetsko prvenstvo Formule 1.

Talijani su opet nastupali s modelom 158 čiji su glavni vozači bili Nino Farina, Juan Manuel Fangio i Luigi Fagioli. Motor je dodatno usavršen te je razvijao 350 konja pri 8600 o/min. Prva utrka je održana 13. svibnja 1950. na Silverstoneu, a dileme oko pobjednika nisu postojale. Na gridu su se našle četiri 158-ice i okupirale su prva četiri startna mjesta. U utrci je odustala samo jedna, ona Fangiova, a ostale tri su završile na pobjedničkom postolju s dva kruga prednosti u odnosu na najbližeg pratitelja. Slično je bilo i u nastavku prvenstva; Alfini vozači su osvojili 6 od 7 utrka prvenstva, odnosno sve na kojima su sudjelovali, a zaostatak prvog pratitelja u bolidu drugog proizvođača se mogao mjeriti u krugovima ili minutama. Nino Farina je osvojio naslov svjetskog prvaka s 30 bodova, 3 više od timskog kolege Fangija, odnosno 6 više od drugog momčadskog kolege Fagiolija, te 17 više od prvog vozača druge momčadi.

Bodovi se tada nisu dodjeljivali konstruktorima, a da je to kojim slučajem bilo na snazi, Alfa Romeo bi sezonu završio uvjerljivo najbolji s 85 bodova, dok bi drugoplasirani Talbot Lago imao samo 19.

Nastavak dominacije i povlačenje, 1951.

Za novu sezonu pripremljena je Alfa 159, redizajnirana i poboljšana verzija modela 158. Najveća razlika je bila uvođenje de Dionove stražnje osovine (prethodnik je imao tzv. swing axle). Motor je razvijao blizu 425 konja pri 9300 o/min (tlak prednabijanja tik ispod 3 bara), postao je žedniji, pa je bilo nužno povećati rezervoar.

Alfe su nastavile onako kako su završile prethodnu sezonu, možda mrvicu slabije, a sredinom sezone se probudio i Ferrari. 159-ka je ostvarila 4 pobjede (3 za Fangija, jedna za Farinu, i još jedna za Fagiolija koji tu pobjedu dijeli s Fangiom nakon dijeljenja istog bolida), tri su pripale Ferrariju i jedna Kurtis Kraft Offenhauseru na Indianapolisu. Naslov svjetskog prvaka je odnio Juan Manuel Fangio s 31 bodom, 6 više od Ascarija u Ferrariju. Nino Farina u drugoj Alfi sezonu je završio kao četvrti, a ostali vozači Alfe dalje u poretku. Da se kojim slučajem bodovalo prvenstvo konstruktora, titulu ovaj puta ne bi uzela Alfa, već Ferrari.

Prvi poraz u sezoni nanio im je Jose Froilan Gonzalez na VN Velike Britanije zbog žednog Alfinog motora, što je Alfi bio prvi veći poraz od 1939. Time je završio niz od 27 pobjeda za Alfu računajući razna natjecanja. Dvije utrke prije kraja sezone Alfa je predstavila model 159M nešto boljih karakteristika, ali dotad je potrošnja goriva već narasla na ogromnih 170 l/100 km zbog stalnog rasta tlaka prednabijanja i rasta okretaja. Bolidi su trebali dva ili tri puta ići u boks po gorivo, dok je konkurencija s 4.5-litarskim atmosferskim motorima tu stajala puno bolje.

Motor 159-ke je bio izložen velikim toplinskim opterećenjima pa je trebao tzv. peti takt, kako bi neizgoreno gorivo moglo u nekoj maloj mjeri pridonijeti hlađenju cilindara. 158/159 je tada došao do kraja svog razvojnog ciklusa, Alfa Romeo nije imao dovoljno sredstava da konstruira potpuno novi bolid, država nije htjela potpomognuti daljnji razvoj, te su bili prisiljeni otići iz svijeta utrkivanja, što je bio kraj za Alfu Romeo u Formuli 1, kako će se kasnije pokazati, do 1979.

Ukupno je proizvedeno samo 12 158-ica, a priča se da su tri skrivane u tvornici sira za vrijeme Drugog svjetskog rata, a po njegovom završetku odmah poslane na stazu gdje su nakon samo jedne utrke nastavile pobjeđivati. 1951. su proizvedena četiri novija modela – 159.

Odgovor

6 komentara

  1. Honda
    zekohonda Donator Prikaži
    • 2332 d, 19:28

    170l/100 km…sitnica.



    3
    3

    0
  2. David Croft
    Frantic Donator Prikaži
    • 2332 d, 21:05

    Odlično Vedrane.
    Samo, Indianapolis se bodovao te sezone (odnosno od 1950. do 1960.) ali Alfe nisu učestvovale.
    Doduše, izvjesni Johnny Mauro se nije uspio kvalifikovati sa Alfinim bolidom za Indy 500 1950., a vozio je model 8C-308 (ne 158-icu).
    1951. Alfa je ostvarila 4 pobjede, s tim što su Fangio i Fagioli podijelili jednu, pa možda otuda onih “5” pobjeda.
    Uglavnom, ako izuzmemo Indy 500, Alfini bolidi su pobijedili na prvih 9 trka Formule 1 (na kojima su i učestvovali).



    1
    1

    0
    • Renault
      Vedran Kristić Prikaži
      • 2332 d, 21:25

      U pravu si, Indianapolis se bodovao u obje te sezone. Ovo drugo me je zbunilo malo, evo vidim da je to prva od tri prigode kada su vozači ‘podijelili pobjedu’, oba uzimajući poene koja ona nosi. Hvala na informacijama. :)



      2
      2

      0
  3. Michael Schumacher
    Ferrari Maniac Prikaži
    • 2332 d, 23:25

    Kakav odličan članak, cijela ova priča oko Alfe će biti čini mi se tako lijepa, a s obzirom na to zahvalno je vidjeti i njihovu prošlost.



    1
    1

    0
  4. Audi
    Alonso1983 Prikaži
    • 2331 d, 11:40

    Nešto vam ne valja kod logiranja na portal. Nekada se po 10 puta moram logirati i kada uđem na temu u kojoj želim komentirati mi uvijek nakon logiranja piše za komentiranje morate biti logirani. Pogledam gore gdje piše jesam li prijavljen ili ne da nisam. Ne znam el ja samo imam taj problem , no u zadnje se vrijeme to događa a prije nisam imao takvih problema. Pozz


    0
    0

    0

Pročitajte više o idućim temama:

Reagirajte na ovaj sadržaj:

Novo na forumu Otvori

Bok, internet se promijenio. Sadržaj, vrijeme, znanje i rad uložen u portal koštaju i bez vaše pomoći - ove zajednice više ne bi bilo.

Ako cijeniš što radimo svaki dan već 8 godina, podrži nas tako da postaneš pretplatnik ili doniraš iznos po volji.

Pretplati se Doniraj jednokratno

Stvaramo uspomene zajedno!

Formula 1 je najbrže rastući sport na planetu, a Pulsmedia najaktivniji hrvatski sportski portal.

Kontaktiraj nas

Medijska prava

Sve fotografije vlasništvo su ekipa Formule 1 ili Pirelli media centra.

Pridruži se

Pulsmedia

Slijedi nas

© Pulsmedia, guramo od 2015.