Spa Francorchamps, Belgija

Općenito

Kraljevina Belgija država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%).
Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom.
Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Belgija je parlamentarna ustavna i nasljedna monarhija.Belgija je definirana kao federativna država sastavljena od triju autonomnih regija. U zajedničkoj su nadležnosti: vojska, monetarna i vanjska politika, a sve ostalo prenosi se na regije.
Federalne jedinice/regije su: flamanska, valonska i briselska. Monarh (kralj) nalazi se na čelu države te proglašuje zakone i na taj način raspolaže pravom zakonodavne sankcije, a ujedno je i nositelj izvršne vlasti. Svaki njegov akt mora imati i potpis nadležnog ministra. Kralj je i vrhovni zapovijednik vojske. Aktualni kralj je Filip od 2013. godine, nakon abdikacije njegova oca Alberta II.
Vlada, tijelo izvršne vlasti, na čelu s premijerom, za svoj je rad odgovorna parlamentu. kojemu podnosi ostavku ako je izglasano nepovjerenje. Obvezan je paritetni sustav vlade s podjednakim brojem ministara Flamanaca i Valonaca.

Belgiju čini nizina uz obalu Sjevernog mora i Kanala, središnji brežuljkast ravnjak i gorje Ardeni na jugoistoku. Uz nisku i pjeskovitu obalu pruža se Flandrijska nizina (Vlaanderen). Duž obale obrubljena je pojasom dina (visine do 30 m i širine do 2,5 km), koje od poplave mora zaštičuju polderi – isušeno močvarno područje. Polderi prelaze prema unutrašnjosti u pješčano-glinovitu (20-50 m) nizinu Flandrije, s brežuljcima visine do 150 m.
Sjeveroistočno od rijeke Schlede na poldere se nastavlja pješčana kempenska ravnica visine do 100 m (uz rijeku Meusu/Maas).Na krajnjem jugoistoku pruža se brežuljkast kraj (300-450 m)- belgijski dio Lotaringije.
Belgija ima oceansku klimu; utjecaj zračnih masa s Atlantika jak je u primorju i središnjem dijelu zemlje. Zime su blage i maglovite, a ljeta prohladna s rijetkim kišama. Srednja siječanska temperatura snižava se od obale (4°C) prema unutrašnjosti (0°C u Ardenima) dok je srednja srpanjska temperatura najviša u središnjoj Belgiji (do 22°C), a najniža u planinskom području (14°C). Godišnja količina padalina iznosi u primorju i središnjem dijelu 700-900 mm, a u Ardenima do 1400 mm.

Gospodarstvo i ekonomija

Belgija visok stupanj razvoja može zahvaliti povoljnom zemljopisnom položaju, izuzetno razvijenoj prometnoj infrastrukturi, raznolikoj industriji, te razvijenoj trgovini. Industrija je uglavnom koncentrirana u vrlo razvijenoj i bogatoj regiji Flandriji na sjeveru, koja je poznata i po najvećoj vrijednosti izvoza po glavi stanovnika u svijetu. Belgija je prisiljena uvoziti znatne količine sirovina, zbog nedovoljnog broja prirodnih izvora, te izvoziti velike količine gotovih proizvoda.

Kada se usporedi udio izvoza i uvoza u BDP-u, za Belgiju se može reći da predstavlja jedno od najotvorenijih gospodarstava u Europi, koje je ponajviše ovisno o trgovačkoj suradnji sa 3 susjedne zemlje: Njemačkom, Francuskom i Nizozemskom. Sve to čini Belgiju znatno ovisnom o kretanjima na inozemnom tržištu. Stopa rasta BDP-a znatno se smanjila 2001. godine zbog globalne ekonomske recesije.

Glavni izvozni partneri su Njemačka, Francuska, Nizozemska i Velika Britanija. Glavni izvozni proizvodi su kemijski i farmaceutski proizvodi, prijevozna sredstva, strojevi i oprema, plastika i guma te metali. Glavni uvozni partneri su: Nizozemska, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i SAD. Glavni uvozni proizvodi su: kemijski i farmaceutski proizvodi, strojevi i oprema, prijevozna sredstva, minerali i drago kamenje.

Najveća gustoća stanovnika je u Flamanskom dijamantu koji čine aglomeracije Bruxellesa, Genta, Antwerpena i Leuvena i ostalih urbanih središta poput Liègea, Charleroia i Brugesa. Više od 97% stanovnika živi u gradovima što pretstavlja jedan od najvećih postotaka urbanizacije na svijetu. Najveći gradovi su: Bruxelles (1 006 749 stan.), Antwerpen (457 000), Gent (231 000), Charleroi (201 000), Liege (187 000) i Bruges (117 000).

Zanimljivosti i “ovo sigurno niste znali”

*Postoji preko 800 vrsti piva u Belgiji (domaće proizvodnje)
*Belgijanci konzumiraju 150 litara pive godišnje po osobi
*Jean Neuhaus je izmislio popularne “praline čokoladice” u Briselu 1912. godine
*Belgija proizvodi 220 000 tona čokolade godišnje
*U svijetu se najviše čokolade prodaje na Briselskoj zračnoj luci
*Belgijanci tvrde da su izmislili pomfri (French fries)
*Belgija ima najmanju proporciju McDonalds restorana po stanovniku u razvijenom svijetu. Taj odnos iznosi 7x manje od SAD-a, 4x manje od Japana i dvostruko manje od Francuske i Njemačke
*Belgija je prva u svijetu legalizirala eutanaziju (2002) i istospolne brakove (2003)
*Posjedovanje 3 grama kanabisa je legalno u Belgiji
*24 milijuna tableta ecstasya se konzumira godišnje u Belgiji
*”Belgian motorway system” ili Belgijiska mreža autoputeva i magistrala jedina je ljudska kreacija vidljiva sa mjeseca (po noći zbog rasvjete)

*Prvi Europski neboder (Toren Gebouw) izgrađen je 1928. godine u Antwerpenu
*Najduža tramvajska linija (68km) je otvorena 1885 godine i prometje između Francuske i Nizozemske granice
*Prvi Europski centar zdravlja i ugode otvoren je u 18 stoljeću u gradu Spa – zbog toga svi današnji takvi centri u imenu nose riječ “Spa”
*Prvi Europski kasino “la Redoute” je otvoren 1763. u Spau
*Galerije St. Huberta u Briselu su otvorene 1847. i predstavljaju najstarije šoping odredište u Europi
*Najviši Europljanin je Belgijac (Alain Delaunois, 2m30)
*Očito je nešto u Belgijskom zraku – najveća beba na svijetu rođena je u Knokkeu 2006. godine – Samuel Timmerman – 5.4 kg i 57cm

https://www.youtube.com/watch?v=Dzs4cKxziP4

O stazi

Circuit de Spa-Francorchamps je staza na kojoj se, među ostalima, održavaju utrke VN Belgije u F1, 24 sata SPA i 1000 km SPA. Također je to dom za sve Volkswagenove evente, 25 sati SPA-a i sl.
Spa je jedna od najlegendarnijih staza z svijetu, ponajprije zbog svoje brzine, brodovite i nepredvidljive prirode koju obožavaju vozači i fanovi diljem svijeta.

Unatoč svom imenu, staza nije locirana u Spau nego leži u blizini gradića Francorchamps.

Dizajnirana je 1920. godine od strane Lulesa de Thiera i Henri Langlois Van Ophema. Originalni dizajn bio je trokutastog obila i koristio je cestovne puteve između gradova Francorchampsa, Malmedya i Stavelota. Tijekom povijesti, staza je mnogo puta mijenjala svoj oblik i doživljavala razne preinake do svojeg današnjeg, prepoznatljivog, oblika. Staza, vjerojatno, najbolje demonstrira važnost vozačke vještine – bolje od bilo koje druge staze na svijetu. Ponajprije je to zbog Eau Rouge i Blanchimont zavoja, koji moraju biti izvedeni sa “flat-out” – punim gasom.

Faktopedija

Prva utrka: 1950.
Dužina staze: 7.004km/4.352 milja – najduža u sezoni
Broj krugova: 44 (puni bodovi se dodijeljuju nakon 33 kruga – 75% utrke)
Dužina do zavoja 1 o starta: 265 metara
Najduža ravnina: 2.015 km – od zavoja 1, La Source, do zavoja 5, Les Combes
Max brzina: 345 km/h na prilasku zavoju 5
Dužina boksa: 390m
Vrijeme potrebno za boks: cca 2 sek
Postotak punog gasa: 60%
DRS zone: 2 – na prilascima zavojima 1 i 5
Najbrži zavoj: 18 – 301 km/h
Najsporiji zavoj: 2 – 64 km/h
Pobjednik 2015: Lewis Hamilton, 43 kruga, 1:23:40.387s
Pole Position 2015: Lewis Hamilton, 1m47.197s
Najbrži krug 2105: Nico Rosberg 1m52.416s (krug 34)

Potrošnja goriva: 2.3kg po krugu – VISOKO
Zahtijevi ERS-a: Visoki
Opterečenje kočnica: Slabo
Promjene brzina: 48 po krugu – 2112 u utrci
Vjerojatnost sigurnosnog automobila: Visoka (80%)
Vremenska prognoza: 20 stupnjeva i sunčano
Odabir guma: Supersoft/Soft/Medium