Vjerovali ili ne, od početka održavanja Formule 1, u 911 odvoženih utrka, samo su šest puta svi bolidi došli do cilja. Pa krenimo redom.
1. VN Nizozemske 1961. godine (15 vozača)
11 godina trebalo je Formuli 1 da dođe do prve utrke gdje će svi bolidi doći do kockaste zastavice. Ova utrka će ostati posebna iz više razloga. Prvi je, naravno, taj da je prva utrka sa svim bolidima u cilju. Ali, to je ostala jedina utrka u kojoj niti jedan bolid nije ušao u boks na promjenu guma ili dolijevanje goriva. Pobjedu je odnio Wolfgang von Trips u Ferrariju, a njegov timski kolega Phil Hill je osvojio drugo mjesto. Inače, Wolfgang je poginuo 10. rujna iste godine, za vrijeme borbe s Jimom Clarkom na VN Italije. Već je tada trebao osigurati naslov prvaka jer je bio u prednosti nad Hillom, koji je na kraju osvojio naslov, te postao prvi Amerikanac kojem je to pošlo za rukom.
2. VN SAD-a 2005. (6 vozača)
Sramotna utrka u kojoj su na kraju nastupile samo tri momčadi (Ferrari, Jordan i Minardi), dok su ostale nakon instalacijskog kruga ušle u boks. Razlog je bio taj što je Michelin rekao kako nemaju adekvatne gume za trkaći vikend, te su zato nagrabusile sve momčadi koje su vozile na njima. Oni koji su bili na Bridgestoneu su nastupili na utrci. Bila je to prva pobjeda Michaela Schumachera te sezone, te nastavak nevjerojatnog niza pobjeda u sezonama, koji je trajao od 1992. do 2006. godine. U tom je periodu veliki Schumi svake sezone zabilježio barem jednu pobjedu. Bilo je to i zadnje postolje za ekipu Jordan, čemu se Portugalac Tiago Monterio neizmjerno veselio te jedini prskao šampanjac na postolju, dok su ga ostali napustili. Schumacher nije niti podignuo pobjednički pehar. Rubens Barrichello je osvajanjem drugog mjesta zadnji put završio na postolju s Ferrarijem, a to je bilo 55.
3. VN Italije 2005. (20 vozača)
Prvi se put u povijesti sporta dogodilo da u jednoj sezoni imamo dvije utrke u kojoj su svi bolidi sa starta završili utrku. Bio je to vikend kada je postignuta najveća maksimalna brzina F1 bolida izmjerena na nekom od sportskih događaja tijekom Velike nagrade. Rekord je postavio Juan Pablo Montoya u McLaren Mercedesu, a izmjerena brzina bila je 372.6 km/h. Kolumbijac je trijumfirao i u utrci ispred Renaultovog dvojca, Fernanda Alonsa i Giancarla Fisichelle. Bilo je to prvo i jedino Fisichellino postolje u rodnoj Italiji.
4. VN Europe 2011. (24 vozača)
Utrka koju je završilo najviše vozača u povijesti Formule 1 održala se 26. lipnja 2011. godine na trkaćoj stazi u Valenciji. Utrka nije bila suviše zanimljiva, kao i ostale na ovoj stazi (izuzev 2012.), a kao primjer velike uzbudljivosti valja istaknuti podatak da smo na VN Europe 2009. imali jedno pretjecanje. Nakon 2012. više nitko nije niti spomenuo ovu stazu, a prije godinu-dvije je došla vijest kako je staza opustošena, te da se po njoj skupljaju beskućnici i propalice. Oh da, na utrci je pobijedio Sebastian Vettel.
5. VN Japana 2015. (20 vozača)
Prošlogodišnja VN Japan nije bila posebno kruacijalna utrka za prvenstvo. Hamilton je povećao vodstvo u ukupnom poretku nad Rosbergom, te je to bila još jedna potvrda kako ćemo ponovno imati novog starog prvaka. Bila je to Britančeva druga uzastopna pobjeda na slavnoj Suzuki, a možda još istaknutije, sedmo uzastopno postolje Sebastiana Vettela na ovoj stazi, gdje ima četiri pobjede i četiri pole positiona. Po klasifikaciji su ovu utrku završili svi vozači, no ipak ih je 19 od 20 ugledalo kockastu zastavicu, jer je Felipe Nasr bio prisiljen odustati dva kruga prije kraja zbog problema s bolidom.
6. VN Kine 2016. (22 vozača)
Treća utrka vrlo zanimljive sezone 2016. protekla je u znaku sudara i polomljenih prednjih krila na nekoliko bolida. Nico Rosberg odplovio je do svoje treće pobjede sezone i šeste uzastopno, čime je postao tek četvrti vozač u povijesti koji je uspio ostvariti toliko dug niz. Ispred njega su samo Alberto Ascari (sedam pobjeda u 1952. i jedna u 1953.), Michael Schumacher (sedam pobjeda u 2004.) i rekorder Sebastian Vettel (devet pobjeda u 2013.). Utrku su obilježilo pregršt pretjecanja, posebno od strane Ferrarijevih vozača, Lewisa Hamiltona i Daniela Ricciarda, koji su pali na začelje poretka nakon ulaska sigurnosnog automobila. Vettel je u tom trenutku bio 15., Raikkonen 19., Hamilton 20. i Ricciardo 21. Na kraju su završili na drugom, petom, sedmom i četvrtom mjestu. Zadnje mjesto na postolju uhvatio je Red Bullov Daniil Kvjat, kojemu je to bilo drugo postolje u karijeri. Rosberg je pobjedom prestigao Stirlinga Mossa te sa 17 pobjeda zasjeo na čelo liste vozača s najviše zlatnih pehara bez osvojene titule svjetskog prvaka.
10 godina F1pulsa Čitaš nas redovito? Ne želiš više gledati reklame? Podrži Puls portal s 3 eura mjesečno na ovom linku
Preostalo vam je 0 reakcija za dodijeliti. 😥 Ova funkcija je dostupna za naše donatore i pretplatnike.
Morate biti logirani za komentiranje.
Trenutno imamo 30 pretplatnika koji portal čitaju bez reklama!
Najnoviji član kluba je Jourek.
Formula 1 je najbrže rastući sport na planetu, a Pulsmedia najaktivniji hrvatski sportski portal.
Kontaktiraj nasSve fotografije vlasništvo su ekipa Formule 1 ili Pirelli media centra.
Reakcije na komentar
Samo prijavljeni korisnici mogu vidjeti tko lajka komentare.
Molimo, prijavite se ili registrirajte.
Stvarno nevjerojatna činjenica da su svi vozači u samo 6 utrka od 911 završili ih do kraja :O
0
0
Reakcije na komentar
Samo prijavljeni korisnici mogu vidjeti tko lajka komentare.
Molimo, prijavite se ili registrirajte.
Po računici, to nije niti jedan posto, točnije 0.66% svih odvoženih F1 utrka.
0
0
Reakcije na komentar
Samo prijavljeni korisnici mogu vidjeti tko lajka komentare.
Molimo, prijavite se ili registrirajte.
Da, izračunao sam bio naknadno, fkt nevjerojatno mali broj.
Baš bi bilo zanimljivo znati i prosjek odustajanja u tih 911 utrka. Možda jednom prilikom kad se imalo više slobodnog vremena upustim u izračunavanje toga :lol:
0
0
Reakcije na komentar
Samo prijavljeni korisnici mogu vidjeti tko lajka komentare.
Molimo, prijavite se ili registrirajte.
Vn Kine je bila ujedno i prva utrka u kojoj su svi bolidi završili utrku nakon uvođenja SC-a…
Ovu Ameriku 2005 nebi čak ni uvrstio s obzirom da svi ostali po meni imali DNF… No s obzirom da se uvrstava, neka im je
0
0
Reakcije na komentar
Samo prijavljeni korisnici mogu vidjeti tko lajka komentare.
Molimo, prijavite se ili registrirajte.
VN SAD-a 2005. je tu uvrštena jer su svi koji su startali došli do cilja. Michelinovi vozači nemaju DNF, nego imaju DNS (did not start), kao i dva vozača s VN Nizozemske ’61. Ali slažem se da ta utrka realno ne spada među ostalih 5.
0
0
Reakcije na komentar
Samo prijavljeni korisnici mogu vidjeti tko lajka komentare.
Molimo, prijavite se ili registrirajte.
Zanimljivo je kako su se ova šestorica kvalifikovali. Ferrari peti i sedmi. Jordan 17-ti i 19-ti. Minardi 18-ti i 20-ti. Sve jedan iza drugog.
0
0
Reakcije na komentar
Samo prijavljeni korisnici mogu vidjeti tko lajka komentare.
Molimo, prijavite se ili registrirajte.
znači od 905 održanih trka tek 6 su ih završili svi bolidi koji su startali tj 0,66 % kako je rakić izračuna , a od tih 6 na 2 su završavali ovi novi bolidi tj 33,3 % … interesantno .
0
0
Reakcije na komentar
Samo prijavljeni korisnici mogu vidjeti tko lajka komentare.
Molimo, prijavite se ili registrirajte.
911 održanih utrka, ne 905. U njih 905 je barem jedan vozač odustao.
0
0