Jedan od najtrofejnijih relijaških vozača Bliskog istoka, Mohammed Ben Sulayem ostavio je dubok trag na stazi, a danas, kao predsjednik FIA-e oblikuje globalni motosport iznutra. Njegova sportska karijera izaziva divljenje, dok njegovo vodstvo često otvara prostor za kritike i podjele unutar zajednice. U nastavku slijedi pregled njegove karijere i utjecaja na budućnost svjetskog motosporta.

Dubai born and raised

Mohammed Ahmad Sultan Ben Sulayem rođen je 12. studenog 1961. u Dubaiju, u tada zvanim Trucijalnim državama (danas Ujedinjeni Arapski Emirati). Ben Sulayem dolazi iz istaknute i dobro povezane obitelji u Dubaiju. Obitelj Sulayem bila je snažna sila u poslovnom i političkom životu Dubaija; njegov otac bio je savjetnik pokojnog šeika Rashida bin Saeeda Al Maktouma, vladara Dubaija koji je vodio modernizaciju grada. Njegov brat, Sultan Ahmed bin Sulayem (Sultan je, kao i Mohammedovom slučaju osobno ime, ne vladarska titula), poznati je poslovnjak koji predsjeda državnom logističkom kompanijom Dubai Ports World, što dokazuje utjecaj obitelji u globalnoj trgovini i razvoju regije.

Ben Sulayem studirao je na American Universityju u Washingtonu, D.C., gdje je završio studij poslovanja. Neki izvori također navode da je studirao poslovanje na Sveučilištu Ulster u Sjevernoj Irskoj, no nije jasno je li tamo završio dodatni studij ili je riječ o suradnji u okviru njegovih aktivnosti u motosportu. Sveučilište mu je 2012. godine dodijelilo počasni doktorat znanosti kao priznanje za doprinos sportu, društvenom vodstvu i humanitarnom radu. Njegova akademska pozadina, uz prestiž počasnog doktorata, kasnije je doprinijela njegovom prelasku iz vozača u sportskog administratora.

Mohammed Ben Sulayem drži svoj obiteljski život privatnim, no poznato je da ima djecu. Nažalost, jedan od njegovih sinova, Saif Ben Sulayem u dobi od 29 godina, poginuo je u prometnoj nesreći u Dubaiju u ožujku 2023. godine.

Iako nema javno dostupnih podataka o tome da se Mohammed Ben Sulayem aktivno bavi poslovnim poduhvatima izvan motosporta, njegova obiteljska pozadina i osobno bogatstvo sugeriraju značajne financijske resurse. Njegova kolekcija superautomobila procjenjuje se na više od 75 milijuna dolara i uključuje rijetke modele poput Koenigsegga Agera RS, Ferrarija Enzo, F40 i F50, Porschea 959, Bugattija Veyrona SS i McLarena P1.

Uspon na relijaškoj sceni

Karijeru u motosportu Ben Sulayem započeo je ranih 1980-ih, kada su na Bliskom istoku reli natjecanja bila tek u svojim začecima. Brzo se etablirao kao dominantna snaga u reliju, postavši jedan od najuspješnijih vozača u regiji. Nastupajući u FIA-inom Srednjoistočnom prvenstvu u reliju (MERC), osvojio je svoj prvi regionalni naslov 1986. godine i nastavio dominirati serijom gotovo dva desetljeća. Ukupno je osvojio 14 naslova Srednjoistočnog prvenstva između 1986. i 2002., pobijedivši na 60 natjecanja u tom razdoblju. Ova impresivna brojka naslova učinila ga je najuspješnijim vozačem u povijesti MERC-a, status koji je kasnije nadmašio Katarac Nasser Al-Attiyah.

Tijekom vrhunca svoje relijaške karijere, Ben Sulayem je vozio za vrhunske timove poput Toyote i Forda, upravljajući automobilima kao što su Toyota Celica GT-Four i Ford Escort RS Cosworth do pobjeda. Povremeno je nastupao i u Svjetskom prvenstvu u reliju (WRC) od 1988. do sredine 1990-ih, stječući međunarodno iskustvo. Njegov uspjeh donio mu je široko priznanje i nekoliko nagrada – primjerice, nazvan je “UAE sportašem stoljeća” prema izboru medijske agencije Agence France-Presse (AFP).

Ben Sulayemova dominacija u reliju nije mu donijela samo osobna priznanja, nego je i pomogla staviti bliskoistočni motosport na svjetsku kartu. Postao je uzor mladim vozačima iz regije i pokazao da vozači s Bliskog istoka mogu uspjeti na međunarodnoj sceni. Njegova slava i aspiracije prema upravljačkim ulogama prirodno su ga usmjerile prema administraciji motosporta čak i prije nego što je prestao s natjecanjima. Do ranih 2000-ih, dok je još uvijek vozio, već je zagovarao razvoj motosporta u UAE-u. 1991. godine bio je inicijator i osnivač jednog od prvih UAE Desert Challenge (današnjeg Abu Dhabi Desert Challenge) i pomogao da postane jedan od najprestižnijih pustinjskih reli natjecanja na svijetu. Kada se 2002. povukao iz aktivnog natjecanja, prirodno je prešao u ulogu ambasadora i organizatora motosporta.

Put prema vrhu FIA-e

Nakon umirovljenja kao vozač, Mohammed Ben Sulayem iskoristio je svoje iskustvo i reputaciju da postane ključna figura u upravljanju motosportom. Obnašao je brojne funkcije unutar FIA-e i srodnih organizacija, postupno napredujući u administrativnim strukturama.

Godine 2005., Ben Sulayem izabran je za predsjednika Emirates Motorsports Organization (EMO), čime je postao predstavnik UAE-a pri FIA-i i otvorio put većem uključivanju Bliskog istoka u svjetski motosport. Tri godine kasnije imenovan je FIA potpredsjednikom za sport i članom Svjetskog vijeća za motosport, a imao je ključnu ulogu u organizaciji prve Velike nagrade Abu Dhabija 2009. godine.

Iako je 2013. razmatrao kandidaturu za predsjednika FIA-e, povukao se i preuzeo funkciju FIA potpredsjednika za mobilnost i turizam, koju je obnašao do 2017. godine. Iste godine dobio je zadatak voditi novu radnu skupinu za razvoj motosporta, fokusiranu na izradu desetogodišnjeg globalnog plana rasta ovog sporta.

Njegov uspon kroz strukture FIA-e bio je kontinuiran i strateški, pripremajući ga za kasnije preuzimanje vodeće uloge u svjetskom motosportu. 2021. godine odlučio se kandidirati za predsjednika FIA-e, motiviran željom da organizaciju učini globalnijom, posebno nakon dugogodišnjeg iskustva unutar FIA-inih struktura. Njegovu kandidaturu podržali su brojni nacionalni savezi, osobito iz regije Bliskog istoka te Afrike i Azije, čime je predstavljao promjenu u odnosu na europsku dominaciju u vodstvu organizacije. Ipak, dobio je podršku i od nekih europskih automobilskih saveza. Primjerice, Motorsport UK, nacionalno tijelo za motosport u Ujedinjenom Kraljevstvu, službeno je podržalo njegovu kandidaturu, ističući potrebu za promjenama u FIA-i i izražavajući povjerenje u njegovu viziju reformi.  U prosincu iste godine izabran je za predsjednika FIA-e, pobijedivši britanskog kandidata Grahama Stokera sa 61,62 % glasova članica FIA-e. Ovo je bilo povijesno postignuće, jer je Ben Sulayem postao prvi ne-europljanin na čelu FIA-e u više od 100 godina povijesti organizacije.

Predsjednika FIA-e biraju nacionalni automobilski klubovi i sportski savezi članovi organizacije, glasovanjem koje se održava svake četiri godine. Kandidati, uz podršku članstva, moraju predstaviti cijeli tim, a za izbor je potrebna natpolovična većina glasova u tajnom glasovanju. Ako u prvom krugu nitko ne osvoji potrebnu većinu, održava se drugi krug između kandidata s najviše glasova.

Misija: modernizacija

Kao predsjednik FIA-e, Mohammed Ben Sulayem predstavio je ambicioznu agendu i pokrenuo nekoliko inicijativa koje oblikuju budućnost motosporta. Po dolasku na funkciju, pokrenuo je kampanju “FIA for Members”, naglašavajući da federacija treba služiti potrebama svojih nacionalnih članica.

Glavni dio njegove vizije je učiniti motosport inkluzivnijim i globalnijim. Ben Sulayem je izjavio da mu je prioritet povećati broj ljudi koji sudjeluju u motosportu širom svijeta u sljedeće četiri godine, s posebnim naglaskom na zemlje u razvoju. U skladu s tim ciljevima, pokrenuo je programe za smanjenje prepreka za ulazak u sport za nove vozače i timove, ulaganje u početničke i amaterske razine motosporta (npr. karting, lokalne utrke) kako bi se stvorila nova generacija vozača i sudionika, te unapređenje edukacije sudaca i volontera.

Ben Sulayem snažno podržava održivost u motosportu: održivi razvoj i ekološki ciljevi integrirani su u FIA-inu agendu, što mu je 2024. donijelo imenovanje UN-ovim ambasadorom za održivi sport. Uz to, otvoreno se zalagao za ulazak novih timova i proizvođača u Formulu 1, podržavši kandidaturu tima Andretti Global, u suradnji s Cadillac-om, kritizirajući postojeće timove i vlasnike F1 zbog nevoljkosti prema novim sudionicima. Njegov izravan pristup, uključujući komentare o pretjeranim komercijalnim interesima u F1, izazvao je određene napetosti s vlasnicima i timovima, koji nisu navikli na tako javno aktivnog predsjednika FIA-e.

Pukotine u viziji

No protekle tri godine njegova mandata, bile su prožete popriličnim kontroverzama i nepodržavanjem, kako od strane sudionika sporta, tako i od strane medija i fanova. Njegov stil vodstva – opisan kao proaktivan i „flat-out“ – izazvao je podijeljene reakcije unutar motosporta, a neke njegove odluke imale su kontraefekt u odnosu na ono što je inicijalno zagovarao, posebice kada je riječ o transparentnosti.

Ostavke

Pod Ben Sulayemovim vodstvom, FIA je poduzela korake koji su smanjili autonomiju ključnih tijela poput etičkog i revizijskog odbora, čime je smanjena mogućnost neovisnih istraga. Također, uvedeni su strogi ugovori o povjerljivosti za članove Svjetskog vijeća za motosport, što je izazvalo optužbe za pokušaj ušutkavanja kritičara. David Richards, predsjednik Motorsport UK-a, odbio je potpisati takav ugovor i javno je kritizirao Ben Sulayema zbog “erozije transparentnosti” i “centralizacije moći”. Richards je istaknuo da FIA postaje sve netransparentnija i da koncentrira moć u rukama predsjednika, što je u suprotnosti s načelima otvorenog i odgovornog upravljanja. ​

Zbog neslaganja s njegovim načinom vođenja, nekolicina FIA-inih dužnosnika napustila je organizaciju. Robert Reid, potpredsjednik FIA-e za sport, podnio je ostavku u travnju 2025., navodeći “temeljni slom standarda upravljanja” unutar organizacije. Reid je izjavio da su odluke sve češće donosene iza zatvorenih vrata, zaobilazeći strukture i ljude koje bi FIA trebala predstavljati.

Prije njega, u svibnju 2024., ostavku je podnijela i izvršna direktorica FIA-e, Natalie Robyn, zbog neslaganja s Ben Sulayemom. Robyn je kasnije izjavila da je bila prisiljena dati ostavku, nakon što je izrazila zabrinutost zbog isključenja ključnih dionika iz procesa donošenja odluka, što je, prema njezinim riječima, potkopalo temelje snažne organizacije.

Nova pravila

FIA je pod vodstvom Mohammeda Ben Sulayema uvela nekoliko novih pravila i ograničenja koja nisu „dobro sjela“ niti vozačima niti javnosti, zbog ograničavanja slobode izražavanja i ponašanja. Najviše pažnje privuklo je strože pravilo koje zabranjuje psovanje i kritiziranje FIA-e, uz prijetnje novčanim kaznama, oduzimanjem bodova ili suspenzijom za prekršitelje. Ova odredba naišla je na otvoreno nezadovoljstvo istaknutih vozača poput Maxa Verstappena, Charlesa Leclerca i Georgea Russella, koji su pozvali na više razumijevanja i poštovanja prema vozačima. Pored toga, FIA je uvela zabranu izražavanja političkih, vjerskih i osobnih stavova bez prethodnog odobrenja, što je dodatno pojačalo kritike o pokušaju kontrole govora u sportu.

U području sigurnosti, FIA je pooštrila pravila o zabrani nošenja nakita i određenog donjeg rublja tijekom utrka, obrazlažući to potrebom za potpunom usklađenošću sa sigurnosnim protokolima. Međutim, ova su pravila izazvala određene nesuglasice među vozačima, koji su ih u nekim slučajevima smatrali nepotrebno pretjeranima. Uz to, uveden je stroži sustav kažnjavanja za “neprimjereno ponašanje” vozača, a za ponovljene prekršaje predviđena je mogućnost gubitka bodova ili čak zabrane nastupa.

Optužbe zviždača

U ožujku 2024. godine, FIA je službeno potvrdila da je zaprimila dvije prijave zviždača protiv predsjednika Mohammeda Ben Sulayema, što je izazvalo veliku pažnju u motosport zajednici.

Prva prijava odnosila se na Veliku nagradu Saudijske Arabije 2023., gdje je Ben Sulayem navodno pokušao utjecati na sportske suce u vezi s kaznom Fernandu Alonsu. Alonso je nakon utrke najprije kažnjen s deset sekundi zbog nepravilnog odrađivanja kazne u boksu, što ga je koštalo trećeg mjesta, da bi mu naknadno kazna bila ukinuta i postolje vraćeno. Prijava je sugerirala da je odluka o ukidanju kazne donesena pod pritiskom vrha FIA-e, što bi predstavljalo ozbiljno narušavanje neovisnosti sudaca.

Druga prijava bila je vezana uz navodne pokušaje Ben Sulayema da spriječi homologaciju staze za novu Veliku nagradu Las Vegasa 2023. godine. Iako je službeni razlog bilo isticanje sigurnosnih zabrinutosti, unutar paddocka pojavile su se sumnje da su pravi motivi političke prirode, povezani s narušenim odnosima između FIA-e i komercijalnog vlasnika Formule 1, Liberty Medije.

Unutarnjom istragom FIA-e obje su prijave na kraju odbačene zbog nedostatka dokaza. Ipak, činjenica da su prijave uopće podnesene, kao i ozbiljnost optužbi, značajno su narušile povjerenje u vodstvo FIA-e i dodatno pojačale percepciju organizacije kao politički razjedinjene.

Odnos s Liberty Medijom

​Odnosi između predsjednika FIA-e Mohammeda Ben Sulayema i vlasnika komercijalnih prava Formule 1, Liberty Medije, obilježeni su napetostima i nesuglasicama od početka njegova mandata krajem 2021. godine. Sukobi su se uglavnom odnosili na pitanja proširenja broja timova, komercijalne prioritete i upravljačke ovlasti unutar sporta.

Jedan od ključnih sporova nastao je oko prijedloga za ulazak tima Andretti Global, u suradnji s General Motorsom i brendom Cadillac, kao 11. tima u Formulu 1. FIA, pod vodstvom Ben Sulayema, podržala je ovu inicijativu, ističući da prijava zadovoljava sve tehničke i sportske kriterije. Međutim, Liberty Media i većina postojećih timova izrazili su protivljenje, navodeći zabrinutost zbog potencijalne podjele prihoda i komercijalne vrijednosti. Situacija se dodatno zakomplicirala kada je američki Kongres pokrenuo istragu protiv Liberty Medije radi mogućeg antikonkurentskom ponašanju u Formuli 1, što je povećalo pritisak na Liberty Mediju da preispita svoj stav. Na kraju, prijava je prihvaćena, a tim Cadillac F1 planira ulazak u sezonu 2026. godine.

Ben Sulayem je više puta izražavao zabrinutost zbog sve veće komercijalizacije Formule 1 pod vodstvom Liberty Medije. Kritizirao je, između ostalog, prekomjerno proširenje kalendara utrka, koje je 2024. godine dosegnulo rekordnih 24 utrke, smatrajući to preopterećenjem za timove i osoblje. Također je istaknuo važnost očuvanja tradicionalnih utrka u Europi, koje su izostavljene iz kalendara zbog komercijalnih razloga.

Unatoč prethodnim nesuglasicama, u svibnju 2024. godine FIA i Liberty Media objavili su zajedničku izjavu u kojoj su najavili razvoj nove strateške vizije za budućnost Formule 1. Ben Sulayem je tom prilikom izjavio da je njegov odnos s izvršnim direktorom Formule 1, Stefanom Domenicalijem, “bolji nego ikada”, što je signaliziralo pokušaj smirivanja tenzija i uspostavljanja konstruktivnijeg dijaloga između dviju strana.​

Bez obzira na turbulencije tijekom mandata, Mohammed Ben Sulayem i 2025. godine ostaje na čelu FIA-e, odlučan u namjeri da se izbori za drugi mandat. Njegova era obilježena je pokušajima modernizacije, ali i nizom kriza koje su razotkrile pukotine u temelju svjetskog motosporta. Kako sport ulazi u novu, neizvjesnu fazu, Ben Sulayem ostaje polarizirajuća, ali neizbježna figura u njegovoj budućnosti.

10 godina F1pulsa Čitaš nas redovito? Ne želiš više gledati reklame? Podrži Puls portal s 3 eura mjesečno na ovom linku