Sve što trebate znati o VN Singapura

Izdvojeno

Luka Maloić

Prije 9 godina 6 min 15 komentara

Singapur, Marina Bay

Općenito o Singapuru:

Republika Singapur, kraće Singapur, otočni je grad-država u jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluotoka, na vrhu poluotoka Malake. Radi njegovog strateški važnog položaja, često ga zovu “Azijski Gibraltar”. Na malajskom Singapura znači “lavlji grad”.

Državom vlada izravno izabrani predsjednik, a većina zakonodavne vlasti leži u rukama parlamenta, u kojem se 81 član bira svakih 5 godina. U praksi vlada jednostranačje, jer je predsjednikova Stranka narodne akcije pobijedila na svim izborima od 1959. godine. Singapur je poznat po vrlo strogim zakonima. Tri glavne etničke skupine, Kinezi (77 %), Malajci (14%) i Indijci (7%) govore raznim jezicima, pa i engleskim, te štuju razne vjere (islam (15%), budizam (30%), kršćanstvo (19%), taoizam (14%) i hinduizam (5%), dok 15% stanovnika su ateisti (15%)). Singapur ima 4 službena jezika: engleski, malajski, mandarinski i tamilski. Pismenost stanovništva u 2006. godini iznosila je 96%. Zahvaljujući izuzetnom zdravstvenom sustavu, očekivani životni vijek pri rođenju iznosi 80 godina za muškarce i 85 godina za žene.

Singapur je jedna od najrazvijenijih država svijeta. Smatra se azijskim tigrom (tigrovima se nazivaju male azijske države koje su se vrlo brzo razvile). Bogatstvo se temelji na trgovini i lučkim djelatnostima. Singapur se najviše razvio na uvozu jeftinih sirovina i izvozu gotovih industrijskih proizvoda. Poljodjelstvo i ribarstvo razmjerno su nevažni; mnoge osnovne namirnice, među njima i riba moraju se uvoziti. Rastuća proizvodna djelatnost oslanja se na uvezene sirovine. Među glavne industrijske grane spadaju petrokemijska i tekstilna industrija te brodogradnja. Značajniji izvori prihoda su bankarstvo i turizam. Singapur se prostire na 718 kilometara kvadratnih. Broj stanovnika iznosi 5,496,700. Po broju stanovnika Singapur je tek 114 država svijeta, ali po gustoći naseljenosti koja iznosi 7,615 stanovnika po km kvadratnom treći u svijetu. Singapur je i najprometnija luka na svijetu što se tiče utovarene tonaže. Singapurska burza je četvrta najveća burza na svijetu poslije Londona, New Yorka i Tokija.

Zanimljivosti i “ovo sigurno niste znali”:

Singapur se zapravo sastoji od jednog glavnog otoka i 63 manja otoka od kojih je većina nenaseljena. Osim noćne utrke u singapuru možete i posjetiti prvi noćni ZOO, “The Night Safari” predstavlja jednu od većih atrakcija ovog grada. Zgrade u Singapuru ne smiju biti više od 280 metara. Najveća fontana na svijetu nalazi se u Singapuru u “Suntec Cityu”. Za izgradnju fontane od bronce bilo je potrebno 6 milijuna dolara. Singapur ima više od 3000 kilometara cesta. Vjeruje se da svaki stanovnik ima mobitel, ako ne i više od jednog. Telekompanije svaki mjesec dobivaju 30 000/ 40 000 novih pretplatnika.

Ova država/grad se stalno širi. 1960. godine površina je iznosila 581 kilometar kvadratni. Do 2030. godine plan je povećati površinu za još 100 km kvadratnih. Velebna Marina Bay je samo jedan od primjera izgradnje nečega usred ničega. Ovaj grad ima oko 22 rezervata prirode i bilja. Broj posađenih stabala iznosi oko 1.3 milijuna čime je ovaj grad zaslužio naziv “grad u vrtu”.
Sands SkyPark je arhitektonsko remekdjelo koje se nalazi na vrhu 3 spojena hotela u Marina Bay kompleksu. Predstavlja pravu tropsku oazu na 1.2 hektara površine. Površina je toliko velika da možete na nju bez problema parkirati 5 A380 jumbo jetova. Singapur je dom “Flying Foxa”, najvećih šišmiša na svijetu – raspon krila im može iznositi i do 2 metra. Singapur nema slatkovodne rijeke i jezera pa je glavni izvor pitke vode kišnica. Prostitucija je legalna, pornografija nije, kao ni žvakaće gume – to je samo mali dio čudnih i neobičnih zakona ove države.

O stazi:

VN Singapura je jedina “prava” noćna utrka Formule 1. Starta dva sata nakon zalaska sunca, u 8 sati poslijepodne po lokalnom vremenu. Vozačima je potrebno oko 2 sata da kompletiraju 309 kilometara pod jakim reflektorima koji okružuju Marinu Bay Street Circuit.

Ova utrka je moderni klasik. Održava se tek od 2008., ali već ima status jedne od najprestižnijih utrka u kalendaru. Staza dužine 5.065 kilometara ima 23 zavoja, od kojih se njih 10 prolazi u prvoj ili drugoj brzini. Prosječna brzina se kreće oko 170 km/h, što ovu stazu svrstava na drugo mjesto najsporijih u kalendaru iza Monaka. Unatoč sporosti, ova utrka je pravi fizički ispit za svakog vozača. Temperatura u kokpitu često dostiže i 50 stupnjeva, a vozači nemaju mnogo dugih i ravnih pravaca koji bi ih ohladili. Staza vodi kroz Singapur i prolazi kraj mnogo poznatih obilježja. Asfalt je veoma sklizak tako da Pirelli dovodi na utrku meke komponente guma. Na raspolaganju je supermekana i mekana komponenta. Ova kombinacija viđena je posljednji put na VN Austrije.

Faktopedija:

Prva utrka: 2008

Dužina kruga: 5.065km/3.148 milja

Od starta do zavoja 1: 200 metara

Najduža ravnina: 832 metara, na prilasku u zavoj 7

Max brzina: 305 km/h – na prilasku u zavoj 1

DRS zone: DVIJE – Na prilasku u zavoj 1 i na prilasku u zavoj 7

Ključni zavoj: Zavoj 5 – Desni zavoj od 90 stupnjeva. Ključno je u zavoj ući sa sjajnom putanjom, ali i izaći iz njega što je bolje moguće. Slijedi pravac koji vodi do DRS zone.

Dužina boksa: 430 metara, jedan od najdužih.

Zaustavljanje u boksu u sekundama: cca.29 sek.

Dužina utrke: 61 krug (puni bodovi za prvenstvo dodjeljuju se na 75% dužine/45 krugova)

Pobjednik 2014: Lewis Hamilton 60 krugova u 2h:00m04.795s
Pole position 2014: Lewis Hamilton 1m45.681s 172.538km/h (107.210mph)
Najbrži krug 2014: Lewis Hamilton 1m50.417 165.138km/h (102.612mph)

Vjerojatnost sigurnosnog automobila: VELIKA – U svakoj dosadašnjoj VN Singapura vidjeli smo bar jedan sigurnosni automobil

Obratite pozornost na: Krugove 13,26 i 52 – ovo bi mogli biti ključni krugovi za ulazak u boks. Prošle godine pobjednička strategija uključivala je tri ulaska u boks.

Vremenska prognoza: Vruće i sparno. Očekuje se temperatura od 30 stupnjeva i 70% vlažnosti zraka.

Set up:

Potrošnja goriva: 1.9 kg po krugu – jedna od najviših potrošnji u kalendaru

Postotak punog gasa: 45%. Ovo je start-stop tip staze. Najduži period držanja punog gasa iznosi samo 9 sekundi

Opterećenje kočnica: Veliko. 16 kočionih zona u krugu s velikim problemima hlađenja

Promjena brzina: 80 po krugu/ 4880 u utrci

Strategija ulaska u boks: tri ulaska u boks (rijetko dva)

Jeste li znali: Između 1961 i 1973 postojala je VN Singapura – Formula Libre se natjecala na Thomson Road street circuitu.

Riječ stručnjaka:

Tim Goss, tehnički direktor McLarena:

“Singapur ima neke čudnovate tehničke probleme koje su specifične za Marina Bay Street Circuit. U blizini Anderson Bridgea automobili prolaze preko nečega što je u zemlji, ali nikada nismo do kraja otrkili što je to točno. Uglavnom, to stvara električne smetnje na automobilima. Senzori počinju očitavati neke čudne vrijednosti. Imamo probleme sa sustavima gasa i kvačila koji na trenutke ostaju bez vozačevog nadzora i kontrole. Sve to traje veoma kratko, ali svakako brine. Moguće je da ta pojava ošteti osjetljive postavke prijanjanja kvačila, odaziv gasa i sisteme mijenjanja brzina. Prvi puta kada smo stigli u Singapur ova pojava nam je zadavala velike probleme jer se nikada nismo susreli ni sa čim sličnim. ”

Onboard:

Odgovor

15 komentara

  1. - klikni za postavljanje vlastitog bedža
    Milan Milinković Prikaži
    • 3139 d, 19:09

    Luka ti si prava enciklopedija, svaka čast, palac gore


    0
    0

    0
  2. Wolf
    hattrick Donator Prikaži
    • 3139 d, 19:54

    Svjetski uvod u utrku!! Fenomenalno, baš po mom ukusu. Sviđaju mi se te zanimljivosti, da malo nešto novo naučimo.


    0
    0

    0
  3. Fernando Alonso
    Mr.Spaceguy Donator Prikaži
    • 3139 d, 22:55

    Da je barem vise nocnih utrka jednostavno daje jedan poseban stih formuli. Usput odlican tekst.


    0
    0

    0
  4. James Hunt
    Luca Badoer Prikaži
    • 3138 d, 00:08

    Na LH krug: 7 malih korekcija, i jedna relativno veca, ocajan zvuk motora i auto koji ide kao po tracnicama. (Buljim 10 min u volan ove snimke)

    Izgleda kao igra sa svim assistima na full.

    I prvi zavoj sa sva cetiri kotaca van staze.

    Nadam se primjenjivanju pravila ove godine


    0
    0

    0
  5. Bernie Ecclestone
    Ferrari1345 Prikaži
    • 3138 d, 00:57

    Genijalan uvod Luka! Užitak je ovo čitat ;)


    0
    0

    0
  6. - klikni za postavljanje vlastitog bedža
    spr Prikaži
    • 3138 d, 12:09

    Odlicno majstore,svaka cast!


    0
    0

    0
  7. Bmw
    Marko Rakić Donator Prikaži
    • 3138 d, 12:24

    Jedan od boljih Luka :)

    Što to stvara električne smetnje na bolidima? Jel se otkrilo, ima li barem kakvih nagađanja?


    0
    0

    0
    • Wolf
      hattrick Donator Prikaži
      • 3138 d, 15:20

      Podzemna (metro) željeznica prepliće se ispod staze i ona prouzrokuje glavne probleme u komunikaciji i elektronici. 2008g. Webber (RB) i Sebastien Bourdais (TR) imali su otkazivanje mjenjača na zavojima 12 i 13 gdje svakih 12min prolazi vlak, i sumnja se da je problem bio povezan elektrostatikom na tom mjesu usljed mimoilaženja pozemnog vlaka i bolida.. toliko je izražen problem u Singapuru. I naravno zgrade i cijeli Singapur krcat je razno raznim signalima i elektro-statikom koji “šume” između tih gusto načičkainh “svjetlećih” zgrada.


      0
      0

      0
    • Kush Prikaži
      • 3138 d, 17:10

      Je ima hatt pravo, podzemna im pravi problem, a to što još nisu posve sigurni (tehničari iz F1), pripisujem još jednom uzroku, naime (moja pretpostavka):
      Neda mi se sad tražiti, zaboravio sam inf. (reći će opet u najavi), ali količina električne energije potrebna za opskrbljivanje tih reflektora koji pokrivaju pistu je nešto enormno (tipa pola struje koju Zg troši, ako ne i više) i naravno u takvom velegradu sve mora ići podzemno, a to su kablovi kao slonova noga, uz to mora biti bar dvostruka, ako ne trostruka redundancija, naravno iz različitih dijelova mreže (ako neka tr. stanica ispadne zbog čestih oluja ili bilo kog razloga), da u bilo kom scenariju trka nebi došla u pitanje, a to je još podzemnih kablova..
      Svi ti kablovi su visokonaponski i stvaraju veliko EM polje koje mora utjecati na sve živo u dovoljnoj blizini, a kamoli na aute kojima je srce osjetljiva elektronika, hehe!
      Ista je stvar s podzemnom – vlak koji juri po metalnim tračnicama gdje je jedna naponska, je zapravo model elektromagneta samo je zavojnica odmotana u tračnice (karikirano), tako da i podzemna stvara osjetno EM polje, naravno uzemljeno je sve, ali to samo pomaže da se polje lakše približi površini..
      Želim samo reći da bih ovo što je hatt rekao za statički naboj (pogotovo se to odnosi na onaj pohranjen u tlu, od kojeg su ljudi često pogibali (napon koraka je laički naziv za tu pojavu da ne objašnjavam kako i zašto), koji interferira sa stat. nabojem karb. šasije od hibridnih pogona, proširio sa utjecajem jakih EM polja koja su iz istih razloga prisutna i vrlo jaka u određenoj blizini, i da ih vjerojatno to muči da točno utvrde i otklone poteškoće, jer su možda neki djelovi auta osjetljiviji na statički naboj, a drugi na EM polja, i obje pojave imaju sličnu manifestaciju na električne uređaje, i potiču iz sličnih ili istih izvora (jedno je potrebno za drugo i obratno), razlika je samo u mehanizmu kojim djeluju na to što im se nađe na putu, i mislim da je to najveći problem spomenutih inžinjera (na supervodljivom autu)..
      Btw – bilo bi zanimljivo na nekim stazama na pravcu jedno 100 m od starta ukopati neke magistralne vodove omotane oko bunta želj. tračnica, ili to staviti umjesto nekih glupih šikana – Haha! ovo je zahebancija, ali bilo bi svega, pogotovo na startu ;)


      0
      0

      0
      • Kush Prikaži
        • 3138 d, 17:42

        Vidim da sam malo zakomlplicirao odgovor, pa da pojasnim – to je sve jedno te isto, taj “šum” koji hatt spominje je zapravo veliko EM polje koje se hrani iz svih tih izvora, kako je zrak izolator, nabijene čestice “zuje” po njemu dok ne naiđu na neki bolji vodič i pohrane se, tada je to statički naboj koji može biti oslobođen kad se približi nekom još boljem vodiču, a može biti i uzemljen, tu je problem što kod zemljišta koje nije istog sastava po većoj površini može biti akumulirano puno naboja i biti vrlo opasno, takve situacije su česte i u prirodi, a pogotovo na nekim takvim mega gradilištima, gdje se tlo dovozi u km^3 i ne odogovara prirodnoj podlozi pa je pogodno za pohranu naboja i postaje veliki kondenzator, koji samim tim emitira i vlastito EM polje, vjerojatno nisam baš pojasnio, ali jednostavno, takva je priroda struje i vjerojatno su dosta računa vodili o tome kod projektiranja, i sve dobro uzemljili, ali ako tlo nije iste vrste svuda, to je moglo još pogoršati stvari u nekim slučajevima, jer se statički naboj ne može prirodno disperzirati – to su moje teorije, iz onoga što znam o prirodnim pojavama vezanim uz elektricitet, pa nemojte držati za sveto pismo..


        0
        0

        0
      • David Croft
        Frantic Donator Prikaži
        • 3138 d, 21:38

        Odlično. Hvala na pojašnjenjima. Nešto znam i sam, ali ipak nije mi to struka. Niti sam elektro inžinjer.
        Je li tebi to struka?


        0
        0

        0
      • Kush Prikaži
        • 3137 d, 17:24

        Ne struka mi je informatička, ali još od davnih dana prije windowsa, pa je uz matku, najveći naglasak bio na fizici, pogotovo taj dio sa strujom (ali i sve drugo), vodičima i poluvodičima, te simbolima i shemama iz elektrotehnike za prevođenje nekih aritm.logičkih sklopova u stvarni, električni svijet, tj okruženje (to više na faxu).
        A igrom slučaja sam upisao strojarstvo kada sam došao u ZG (i nakon tri godine konačno odlučio da se ne želim više zamarati s tim) međutim sam položio mehaniku i odslušao termu i hidru (što se tiče fizike), položio sam npr i nacrtnu geometriju, odardio većinu programa (osim zadnjeg) iz elemenata strojeva, pa imam neku podlogu za tehničku stranu F1 i mogu relativno skužiti analize stručnjaka, ponekad i sam nešto zaključiti, no više sam umjetnički tip nego tehnički, ali sam u ovom drugom “zaglavio” , jer sam se i kasnije nastavio školovati dalje u toj informatičkoj (i ekonomskoj) struci, a što je najbolje bio sam upao praktički na ADU, filmska kamera, međutim – “očevi i sinovi” šou, sad mi izgleda nevjerojatno da sam popustio, ali bio sam klinac ovisan o njihovoj potpori, no to je neka druga priča, pomalo i nevjerojatna – za mene i dan danas.
        Bah, dosta melankolije, imao sam naporan dan i tvoje me pitanje malo iznenadilo (već par god. nisam nikom plakao kako je život nepravedan :zubo:), baš je bila presica i trkači vikend počinje, pa hajdemo na te ljepše teme.. ;)


        0
        0

        0
  8. Kush Prikaži
    • 3138 d, 16:24

    Stvarno dobar i detaljan opis, da ne zaboravim zanimljiv skroz, svaka čast na trudu! :)


    0
    0

    0
  9. Emerson Fittipaldi
    diesel Prikaži
    • 3137 d, 00:29

    4 službena jezika haha
    Kako se onda sporazumiju, valjda motiranjem.

    Luka, pohvale :)


    0
    0

    0
  10. Crosailor Prikaži
    • 3137 d, 15:40

    Izvrstan clanak! Smog im i dalje predstavlja ozbiljan problem iako se nadam da nece ugroziti treninge i utrku: http://www.ekcko.com/News/Tomislav/Formula-1/31838243/29247650


    0
    0

    0

Pročitajte više o idućim temama:

Reagirajte na ovaj sadržaj:

Novo na forumu Otvori

Bok, internet se promijenio. Sadržaj, vrijeme, znanje i rad uložen u portal koštaju i bez vaše pomoći - ove zajednice više ne bi bilo.

Ako cijeniš što radimo svaki dan već 8 godina, podrži nas tako da postaneš pretplatnik ili doniraš iznos po volji.

Pretplati se Doniraj jednokratno

Stvaramo uspomene zajedno!

Formula 1 je najbrže rastući sport na planetu, a Pulsmedia najaktivniji hrvatski sportski portal.

Kontaktiraj nas

Medijska prava

Sve fotografije vlasništvo su ekipa Formule 1 ili Pirelli media centra.

Pridruži se

Pulsmedia

Slijedi nas

© Pulsmedia, guramo od 2015.