Bolidi koji su promijenili F1

Oktanski koktel

Ante Maras

Prije 4 godina 8 min 16 komentara

Formula 1 je od samih početaka sinonim za inovacije, a mnoge od njih su promijenile ne samo sport, nego i cijelu automobilsku industriju. Tijekom povijesti F1, mnoge od njih su donosile prednost, koje su se nekima činile male, ali su bile dovoljne da donesu prednost momčadi. Puno je bolida za čije se ime vežu inovacije, a u ovom članku ću se dotaknuti nekih od najpoznatijih.

Cooper T51 (1959.)

Bolid već odavno ugaslog britanskog konstruktora zaslužan je za današnju koncepciju bolida s motorom između dvije osovine, iza vozača. Prednost takvog rasporeda je u tome što su mjenjač i motor bili smješteni skupa, a ne odvojeno, a i donijelo je i prednosti po pitanju spremnika goriva, koji je sada smješten na bočnim stranama bolida, umjesto straga, što je doprinijelo konzistentnijem upravljanju bolida pri različitoj količini goriva tijekom utrke. Navedeni bolid je donio Jacku Brabhamu i momčadi prvi F1 naslov, a za volanom Coopera T51 pobjede su ostvarili i sir Stirling Moss te Bruce McLaren, koji je tom pobjedom do 2003. i Fernanda Alonsa bio najmlađi pobjednik utrke Formule 1.

Cooper Climax T51, Bahnfrend

Lotus 49 (1967.-1970.)

U vrijeme kada je predstavljen, prestavljao je izlog inovacija i novosti u F1. Bio je prvi bolid kojeg je pogonio legendarni Cosworth-Ford DFV motor uparen s Hewlandovim mjenjačem(ta kombinacija mjenjača i motora se zadržala sve do 1983.). Isto tako, ovaj bolid je bio prvi koji je koristio aktivni element za smanjivanje turbulencija motora i mjenjača, umjesto dotad korištenih letvica pričvršćenih za karoseriju. S marketinške strane, ovo je prvi bolid koji je imao reklamu na sebi(sponzor je bio duhanska kompanija Gold Leaf). No ono po čemu je bolid bio najrevolucionarniji je korištenje aerokrilaca za postizanje downforcea. Iako su u početku krilca montirana na ovjes, zbog opasnih nezgoda uzrokovanih puknućima tih krilaca, ubrzo su krila bila spojena izravno na karoseriju. Tijekom pune 3 sezone bolid je donio naslov Grahamu Hillu 1968. godine, a pobjede u ovom bolidu su ostvarili i Jim Clark, Jochen Rindt i Jo Siffert.

Jochen Rindt za upravljačem Lotusa 49, Lothar Spurzem

Tyrrell P34 (1976.-1977.)

Jedan od najneobičnijih i najradikalnijih bolida ikad napravljenih, Tyrrell P34 je prvi i jedini bolid ikad s šest kotača koji je nastupio na nekoj utrci Formule 1. Obzirom da je FIA u tom razdoblju zahtijevala maksimalnu širinu prednjih krila od 1,5 metara, zbog čega je prostor za vozače bio poprilično visoko. Stoga su se u Tyrrellu dosjetili napraviti prednji kotač manjih dimenzija od standardnih koji je dovoljno malen da ga prednje krilo može u potpunosti prekriti, čime bi protok zraka bio čistiji, smanjila bi se količina draga i brzina na pravcima bi bila veća. Međutim kako je veličina kotača smanjena na samo 10 inča, što je premalo za stabilan ulazak u zavoje, dodan je još jedan par kotača istih dimenzija, što je poboljšalo kočenje, a upravljanje četirima kotačima je riješeno povezivanjem samo prednjeg para kotača za upravljač, a zadnji par je povezan zvonastim zglobovima za prednji par kotača. Bolid je od samog početka bio kompetitivan, a 1-2 pobjeda Jodya Schecktera kojeg je slijedio na 2. mjestu njegov momčadski kolega Patrick Depallier je do danas jedina pobjeda bolida sa 6 kotača na nekoj Utrci Formule 1. Iako je tijekom 1976. bolid bio jako dobar, često na podiju, to nije bio slučaj sezonu kasnije, budući da se bolid mučio s povećanjem težine bolida te momčad osim povremenih podija nije ostvarila ništa više.

Jody Scheckter za upravljačem Tyrrella P34, Lothar Spurzem

Renault RS01 (1977.-1979.)

Iako podosta neuspješan, ovaj bolid je donio pravu malu revoluciju, i to zbog dijela bolida koji se najviše kvario. U vrijeme kad su momčadi bile u potpunosti okrenute trolitrenim atmosferskim motorima Cosworth-Forda, Ferrarija, Alfe Romeo i Matre, Renault RS01 je bio jedini bolid pogonjen 1,5 litrenim V6 turbomotorom. Iako poprilično nepouzdan(nosio je nadimak “žuti čajnik” zbog motora koji je često u oblaku dima znao otkazati poslušnost), svojim razvojem i potencijalno velikom snagom koju je razvijao, pokrenuo je revoluciju u F1 te su se momčadi ubrzo okrenule turbomotorima, zbog čega se 80te često nazivaju turboerom Formule 1.

Renault RS01, Darren

Lotus 78 (1977.-1978.)

Pokretač ground effect revolucije, ovaj bolid je možda i najpoznatiji bolid kojeg je konstruirao Colin Chapman. Nakon razočaravajućih sezona, Chapman je proučavajući de Havilland bombarder iz 2. svjetskog rata, uočio je da obrnuti koncept radiatora na krilima i otvori vrućeg zraka mogu donijeti značajnu količinu downforcea, a proučavanje Bernoullijevog teorema o gibanju fluida potvrdilo mu je te tvrdnje. Iako je bio baziran na Lotusu 72, imao je bolji raspored težine, poboljšanu aerodinamiku i lakši monokok, a ground effect filozofija bočnih stranica i podnice su doprinijeli velikom downforceu. Čim se pojavio, kao da je bio ispred svog vremena, dok ga je pouzdanost služila, nitko mu nije mogao ništa. Ovaj bolid je bio baza za Lotus 79, koji je donio posljednji naslov Lotusu. Tijekom svoje karijere ostvario je u rukama Maria Andrettija, Ronnija Petersona i Gunnara Nilssona 7 pobjeda i dodatna 4 podija.

Lotus 78, Morio

McLaren MP4/1 (1981.-1983.)

Nakon godina tavorenja u sredini poretka, ovaj bolid je vratio McLaren u borbu za vrh, ali značajniji je po tome što je prvi bolid s monokok izrađenim u potpunosti od ugljičnih vlakana, što je do danas postao standard u izradi bolida Formule 1. Prednost monokoka od ugljičnih vlakana je u primjetno manjoj masi i puno većoj izdržljivosti od tada korištenog aluminija. Isto tako, ovaj bolid je bio prvi koji je napravljen pod budnim okom Rona Dennisa, novog šefa McLarena. Tijekom 3 sezone bolid je ostvario 6 pobjeda i 11 podija, a najbliže naslovu su bili 1982. kad je John Watson završio sezonu na 3. mjestu sa samo 5 bodova razlike između njega i prvaka Kekea Rosberga.

McLaren MP4/1, David Merrett

Lotus 92 (1983.)

Unatoč uvriježenom mišljenju većine da je Lotus 99T prvi bolid koji je koristio aktivni ovjes, u biti prvi bolid s takvim ovjesom je Lotus 92, posljednji bolid kojeg je kreirao Colin Chapman prije svoje smrti. Isto tako, ovo je posljednji Lotusov bolid koji je koristio Cosworth-Ford atmosferski motor, nakon čega su se prebacili na Renaultove turbomotore. Nažalost, bolid nije bio pretjerano uspješan, budući da se Nigel Mansell mučio s upravljivošću bolida, a tijekom 8 utrka na kojima je bolid nastupio skupio je samo 1 bod.

Lotus 92, John Chapman

Ferrari 640 (1989.)

Osim povratka atmosferskih motora, godina 1989. je značajna i po Ferrarijevoj inovaciji, elektrohidrauličnom poluautomatskom mjenjaču bez klasičnog kvačila (točnije s elektrohidraulički kontroliranim kvačilom) na kojem se mijenjaju brzine pritiskom “šamaraljki” koje su se nalazile iza upravljača. Unatoč katastrofalnoj pouzdanosti, bolid je bio iznimno konkurentan te je u 9 utrka što bi ih jedan od dvojice vozača Ferrarija završio (Mansell i Berger) uspio svaku završiti na podiju, od toga 3 puta i pobijediti.

Nigel Mansell na Velikoj Nagradi Belgije 1989, Picasa

Tyrrell 019 (1990.)

Bolid koji je označavao aerodinamičku revoluciju u dizajniranju bolida, budući da je bio prvi bolid u povijesti Formule 1 s povišenim nosom. Ideja o takvom dizajnu nosa se rodila kad su Harvey Postlethwaite i Jean-Claude Migeot shvatili da nisko spušten nos bolida narušava stabilnost bolida i strujanje zraka do stražnjeg difuzora, stoga su napravili povišen nos bolida na koji su malim stranicama V-oblika povezana krila. Unatoč nepouzdanom i ne toliko kompetitivnom Cosworthovom DFR motoru kojeg je tunirao Hart, performanse su bile iznenađujuće dobre te su uskoro svi počeli kopirati takav koncept prednjeg dijela bolida.

Tyrrell 019, Takayuki Suzuki

Williams FW14B (1992.)

Kad netko spomene da su današnji bolidi F1 puni elektronike i kako više vozači nemaju kontrolu nad bolidom, sjetite se samo Williamsa FW14B. Taj bolid je i dan danas tehnički najnapredniji bolid svih vremena. Uz aktivni ovjes i poluautomatski mjenjač, bolid je posjedovao traction control te čak i ABS. Tijekom 1992. bolid je ostvario 10 pobjeda, od toga Mansell 9, a koliko je bolid bio dominantan govori činjenica da je Mansellov pole na Silvestoneu bio čak za 2 sekunde brži od vremena drugoplasiranog Patresea, njegova momčadskog kolege, a Patreseovo vrijeme je bilo za sekundu brže od Sennina vremena u McLarenu MP4/7, tada drugom najbržem bolidu.

Williams FW14B, Supermac1961

Vrijedni spomena: Brabham BT46B (jedini bolid sa usisnikom zraka na stražnjem dijelu bolida), Benetton B191 (prvi bolid s brzo izmjenjivim nosom, nadogradnja na Tyrrellov koncept nosa u 019), McLaren MP4/13 (prvi bolid s klipovima od legure berilija i aluminija), Renault R26 (prvi uvodi mass dampere za smanjenje vibracija na krilima), Brawn BGP001 (uvodi inovativni koncept dvostrukog difuzora, preteče DRSa), McLaren MP4/24 (prvi bolid koji je pobijedio koristeći KERS), Red Bull RB6 (prvi bolid koji koristi blown diffuser), McLaren MP4/25 (uvodi F-duct u Formulu 1).

Odgovor

16 komentara

  1. Mclaren
    CrveniBatman Prikaži
    • 1421 d, 16:55

    Nigdje nije spomemut MP4/4


    0
    -1

    1
    • fjaka Prikaži
      • 1421 d, 17:08

      Nigdje nije spomemut MP4/4

      po čemu je on prominio f1?
      baš je i nije moga prominit jer su turbaci bili prid ukidanje tako ih niko nije tio niti pratit te sezone u low line konceptu jer nisu tili ulupat lovu u nešto šta sljedeće već neće vridit već je mcl jednostavno pušten da izdominira. a opet ako aludiraš na low line šasiju onda korjene triba tražit u brabhamu bt55…



      8
      8

      0
  2. fjaka Prikaži
    • 1421 d, 17:01

    evo već na oko vidin 3 primjera di su jedni uveli inovaciju a drugi njome osvajali prvenstva ( ne računam monokok i sl već samo performanse) i to je žalosno u svemu tome.

    renaultov turbo, njih mi je najžalije jer je ulupano i vrimena i love a na kraju ih opra bmwov motor popišanog bloke iz običnog cestovnog auta.

    ferrariev mjenjač i tyrrellov nos.



    4
    4

    0
  3. Bernie Ecclestone
    Dani Donator Prikaži
    • 1421 d, 17:22

    I ovogodišnji mercedes se može nadodati sa das sistemom.


    0
    -4

    4
    • Dan Gurney
      Crash Donator Prikaži
      • 1421 d, 17:24

      Jos nije aktivno ni koristen ti bi ga vec u revolucionare a jos je i zabranjen prije premijerne upotrebe na GP vikendu..



      7
      7

      0
    • Mick Schumacher
      Ante Maras novinar Prikaži
      • 1421 d, 17:29

      Ne bih ga još tu uvrstio, nije još službeno nastupio na utrci pa da možemo vidjeti učinak DAS sustava na bolid.



      2
      1

      1
      • Bernie Ecclestone
        Dani Donator Prikaži
        • 1421 d, 17:56

        Budemo uskoro vidjeli.


        0
        -5

        5
        • Mick Schumacher
          Ante Maras novinar Prikaži
          • 1421 d, 21:52

          Što? Dolaziš DeLoreanom iz budućnosti pa znaš već kakav je Mercedes i njegov DAS? Kad već dolaziš iz budućnosti, aj reci mi kad će Hajduk ponovo bit prvak i kad će ponovno Ferrari osvojit naslov.



          4
          2

          2
        • Bernie Ecclestone
          Dani Donator Prikaži
          • 1419 d, 17:08

          Hajduk prvak? Nikad više.
          I samo da te citiram: “Formula 1 je od samih početaka sinonim za inovacije. Puno je bolida za čije se ime vežu inovacije, a u ovom članku ću se dotaknuti nekih od najpoznatijih.”
          Dakle govoriš o bolidima koji su donijeli inovacije. Jer osim par , većina koje si nabrojao nisu osvojili naslove. Tako da ne trebaš pizd,*ti . DAS JE sustav koji je inovativan i koji većina ekipa ne zna kopirati. Međutim lakše je biti narcisoidan i stisnuti minus ili reći neku glupu foru. Pozdrav.


          0
          -2

          2
  4. Dan Gurney
    Crash Donator Prikaži
    • 1421 d, 17:24

    Vrlo zanimljivo, kratko i jasno.. Za nekoga tko nije all in u F1 i poucno.. ?



    2
    1

    1
  5. David Croft
    Frantic Donator Prikaži
    • 1420 d, 07:25

    Hvala na članku, ali imam par zamjerki/dopuna…..

    Lotus 72 je morao biti na ovoj listi.
    I to ne na honorable mentions.
    Prvi sa hladnjacima sa strane, usisom iznad glave vozača i zadnjim krilom sa više elemenata.
    Taj bolid je začetnik oblika (dizajna) bolida kakav imamo, evo i 50 godina poslije.

    Lotus 25, prvi sa monocoque-om, dostojno barem za honorable mentions.

    Tyrrell P34, koliko god bio zanimljiv, nije za ove liste, jer nije ničim promijenio F1.



    6
    5

    1
    • Skunky Prikaži
      • 1419 d, 15:42

      Bravo frantic …takodje pohvale za Antu, tekstovi koje pišeš su primer kako pravi poznavaoci f1 realno prikazuje istoriju..frantic šta misliš koji je najjekstreminiji f1 bolid do sada..lotus 58 Pratt and Whitney… ??



      1
      0

      1
      • David Croft
        Frantic Donator Prikaži
        • 1418 d, 01:29

        To je bio Lotus 56b
        Najekstremniji? Hmm
        Ima ih koji “odudaraju od standarda”, npr. gore pomenuti Tyrrell P34, Brabham BT46B, ….
        Ferguson P99, BRM P67, Lotus 63, Matra MS84, Mclaren M9A, ono Cosworthovo čudo,…. (4×4)
        March 2-4-0, Williams FW08B, (takođe sa 6 točkova)….,
        Mada većina njih nije nikad odvezla nijednu trku,
        BRM P83 (16 cilindara), Lotus 43 (jedini pobijedio sa 16 cilindara)



        2
        2

        0
      • Niki Lauda
        Vordas Pretplatnik Prikaži
        • 1418 d, 07:35

        Ferrari 312T6 sa šest kotača ima mislim i Lotus 82 , Ferrari 312 B3 ‘Spazzaneve’



        1
        1

        0
    • fjaka Prikaži
      • 1414 d, 12:26

      lotus 21 s početka 60ih također.
      do tada su bolidi imali vanjski vertikalni ovjes a lotus 21 se pojavio sa ovjesom postavljenim uzdužno u bolidu i takav način imamo i dan danas.



      2
      2

      0

Reagirajte na ovaj sadržaj:

Novo na forumu Otvori

Bok, internet se promijenio. Sadržaj, vrijeme, znanje i rad uložen u portal koštaju i bez vaše pomoći - ove zajednice više ne bi bilo.

Ako cijeniš što radimo svaki dan već 8 godina, podrži nas tako da postaneš pretplatnik ili doniraš iznos po volji.

Pretplati se Doniraj jednokratno

Stvaramo uspomene zajedno!

Formula 1 je najbrže rastući sport na planetu, a Pulsmedia najaktivniji hrvatski sportski portal.

Kontaktiraj nas

Medijska prava

Sve fotografije vlasništvo su ekipa Formule 1 ili Pirelli media centra.

Pridruži se

Pulsmedia

Slijedi nas

© Pulsmedia, guramo od 2015.