Raditi na egzotičnim F1 bolidima je zasigurno uzbudljiv posao iz snova. Istovremeno, moramo biti svjesni da je to veoma stresan posao u kojem se ne toleriraju pogreške. Pročitajte u ovome tekstu detaljnu analizu i saznajte nepoznate stvari iz života F1 mehaničara. Donosimo vam priče različitih ljudi koji su gradili karijere i zarađivali za život u najvećem putujućem cirkusu.

Ulazak u F1 svijet

Ljudi se stalno pitaju kako se uopće ulazi u ovaj uzbudljiv “svijet snova” i kako se zaposliti na “pit laneu” neke ekipe. Marc Priestley, bivši šef mehaničara u McLarenu odrastao je na selu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Imao je sreću što je živio u susjedstvu Brands Hatcha, legendarne staze koja je u ono vrijeme bila domaćin VN Britanije. Odrastanje sa zvukom motorsporta u zraku i stalni doticaji s navijačima iz različitih dijelova svijeta imali su strašan utjecaj na njega. Ubrzo se “zarazio” F1 virusom i počeo je sanjati o poslu u Formuli 1. Kada je trebao odlučiti o svojem školovanju i izgradnji karijere, nitko nije imao sluha za njegovu najveću strast. Učitelji, savjetnici i roditelji nisu bili blagonakloni na njegove ideje o motorsportu. Jednostavno je marljivo učio i skupljao dobre ocjene da se dokaže u akadademskom smislu i da dođe do diplome.

Kasnije je odlučio upisati studij inženjerstva motornih vozila i tu je dobio podršku roditelja. To je bilo ono što ga je uistinu zanimalo i potpuno se pronašao u tom poslu. Kasnije je prihvatio posao volontera u maloj trkaćoj momčadi. Znao je da nema povratka kada je obukao momčadsku majicu i stao nogom na stazu. U početku je kuhao čajeve i kotrljao kotače po boksu, ali znao je da tu pripada i da slijedi svoje snove. Kasnije je priznao da misli da bi svako trebao tako početi, skupljati iskustvo na jednostavnim poslovima i penjati se u hijerarhiji.

Njegov savjet za sve koji se žele ubaciti u ovaj svijet glasi:

“Većinom dobijemo samo jednu šansu u životu da radimo besplatno i skupljamo iskustvo – kada smo mladi. Iskoristite tu šansu, riskirajte! Ponudite svoje usluge na sva mjesta za koja mislite da ćete se uklopiti. Probajte u različitim tipovima motorsporta, na što više uloga i radnih mjesta. Šaljite svoj CV u što više kompanija možete i pokažite svoju strast i zagriženost. Ne trebate biti genije u današnjem svijetu da potražite po internetu osobne e-mailove ključnih ljudi pojedinih kompanija. Pošaljite im osobni e-mail direktno u njihove pretince, to je zaista bolje nego slati CV tradicionalnim putem u službe za ljudske resurse. Budite kreativni, inovativni i strpljivi.”

Marc je preko poznanika dobio priliku u ekipi iz Formule Ford serija, koja je bila locirana u Milton Keynesu. To je bio svojevrstan pokusan rok od 2 tjedna tijekom ljetnih praznika. To mu je bilo najbolje iskustvo do onda. Pripremao je automobile, pratio testiranja i sve ostalo što je bilo potrebno. Živio je s jednim drugim mehaničarom u stanu i dijelio troškove. Napredovao je iz Formule Ford u F3, F3000 (danas GP2) i na kraju u F1. Kasnije je shvatio da je njegova karijera išla jednakim napredovanjem po serijama kao i karijera jednog vozača – Jensona Buttona. Kasnije će obje završiti u istoj momčadi.

Pisao je pisma na adrese svih mogućih momčadi F1 i nudio konstantno svoje usluge i znanje. Na kraju mu je McLaren ponudio razgovor za posao. Došao je pred kompaniju 2 sata ranije, kako ne bi zakasnio, sjedio je na parkiralištu u automobilu i tresao se. Osjećao se posebno samo zato što se nalazi na posjedu jedne tako velike i slavne ekipe. Bio je zapanjen kada je prošao kroz vrata zgrade i susretao na hodnicima ljude koji su za njega bili zvijezde. Toliko puta je čitao o njima da je imao osjećaj da ih osobno poznaje.

Intervju je prošao dobro i upoznao je nekoliko čelnih ljudi koji su ga poveli u obilazak tvornice. Pomislio je da i ako ne dobije posao, umrijet će kao sretan čovjek jer je doživio takvo iskustvo.
Nekoliko tjedana kasnije dobio je poziv koji mu je kompletno promijenio život – dobio je posao mehaničara u McLarenu.

Za njega nije to bio samo novi posao, bila je to jedna nova obitelj i kompletno novi život. Život koji je na trenutke iznimno težak, zahtijeva iznmno žrtvovanje i potpunu predanost, ali zauzvrat pruža više nego što je mogao zamisliti.

“Moj najveći savjet je da slijedite svoje snove. Ako ste zaista zainteresirani za rad u motorsportu, budite hrabri, zgrabite svaku priliku i ne popuštajte dok ne dobijete ono što želite. Prilike se rijetko same pružaju, zato ih kreirajte sami. F1 je prekrasan svijet koji pruža neke stvari koje ni jedan drugi posao ne može. Putujete svijetom, upoznajte prijatelje za cijeli život, prati vas adrenalin, slavite dobre rezultate i razvijate se na lošima. Nikada vam neće biti dosadno jer nigdje ne doživite osjećaj “nedjeljne noći”. Nadam se da ću vidjeti neke od vas u paddocku ubrzo.”

Život mehaničara

Greg Baker, šef mehaničara Lotusa F1 u razgovoru za Motorsport.com iznio je svoje bogato iskustvo i podijelio sa čitateljima nepoznate detalje života u F1 svijetu. Baker je počeo raditi za “Williams Touring Car Engineering” sredinom 90-ih. Ulazak u F1 imao je 1997. godine kada ga je zaposlio Arrows. Kasnije se preselio u Renault 2002 godine. Barker, kao šef mehaničara, ima obvezu i odgovornost osigurati da Lotusovi bolidi budu u top formi cijeli vikend.

“Moj posao je osigurati da sve s automobilom Romaina i Pastora bude ispravno. Raspoređujem posao za ostale momke, vodim svakodnevni menadžment i sređujem eventualne probleme s automobilima.”

Priznao je da je prava ljubav za sportom ključna za posao u F1. 19 utrka znači mnogo dugih letova, stisnuti raspored i naporan rad.

“Morate biti strastveni oko motorosporta. Ako želite raditi u F1, morate biti iznimno motivirani. Morate biti sposobni raditi brzo, pod velikim pritiskom, donositi precizne i točne odluke jer nemamo mnogo vremena za rad na automobilu. Imamo 19 utrka godišnje, što znaći da ste oko 180 dana odsutni. Smatram da se ovaj posao iznimno promijenio. Mnogo putujemo, provodimo 10 sati u avionu u ekonomskoj klasi i stalno nas muči “jetlag”. 15 godina ranije kada bi završili posao bi otišli na pivo; no sada, dečki završe posao i idu u teretanu ili trčati. Moraju ostati u formi, ovo je sada pravi posao. Nova generacija mehaničara nisu atleti, ali moraju psihički biti itekako fit.”

Tipični GP vikend

“Ukoliko je Europska utrka, putujemo srijedom rano ujutro i dolazimo na stazu oko 2 popodne. Tamo smo do 11 navečer jer ne želimo ostaviti neki neobavljeni posao za četvrtak. U četvrtak ujutro se pale motori i moraju se provjeriti svi sistemi.”

Slijedi tehnička inspekcija, instalacija pogonskih jedinica, dostava guma od Pirellija i grupacija setova. Vozači i inženjeri pregledavaju stazu, dok Lotus E23 hibridi prolaze kroz ruke mehaničara. Slijedi petak, prvi dan akcije – 90 minuta slobodnog treninga.

“Obično napuštamo hotel oko 6:30 ujutro. To je najnaporniji dan vikenda za nas. Radimo do noći. Na kraju FP2 moramo iznova prepraviti bolide. Namještamo motor za utrku i mjenjačke kutije u oba bolida. Uvijek morate zamijeniti neke dodatne dijelove. Nakon toga odlazimo u hotel i spavamo 4-5 sati i ponovno smo na poslu. U subotu napuštamo hotel u 7:30 i idemo direktno na stazu. Razmak između FP3 i kvalifikacija je užasno malen. Moramo instalirati ispušne sisteme, kočione sustave i razne druge stvari. Svaka staza ima svoje specifičnosti. Ukoliko uđete u Q3, dovodite automobile iz “parc ferméa” i ostaje vam sat/sat i pola da zaključate automobile, provjerite dali je sve O.K. i morate ih podesiti da izgledaju kao pravi F1 bolidi. Nekada je procedura bila drugačija. Prije nekoliko godina, došli smo u četvrtak i radili bez prestanka sve do nedjeljne noći. Bilo nekoliko promjena motora, plus briga oko trećeg bolida. Sada je mnogo više regulativa. Imamo i nešto vremena za spavanje.”

Nedjelja je ključni događaj za sve

“Provjeravamo da li je sve u redu, vršimo konačne preglede bolida. Ne možemo zaista raditi na njima, ali ih možemo pregledavati.”

Tijekom utrke, mehaničari stoje na prstima u garaži i prate utrku; dok se drugi pripremaju za izmjenu guma. Njihov posao, naravno, ne završava sa ciljnom zastavicom.

“Kada utrka završi, uglavnom imamo oko 8 sati rada ispred nas. Rastavljamo bolide. Sve ide nazad u tvornicu u Enstone. Potrebno vam je oko 4 sata rada da sve rastavite. Dobra stvar u F1 je što je sve isplanirano, pauze, odmori – tako da dečki znaju kada su kod kuće i mogu si unaprijed isplanirati neke stvari.”

Ove duge pauze ljeti svakako su dobrodošle i objeručke su prihvaćene u mehaničarskom svijetu.

Opasnost posla

Svi smo svjedoci koliko je opasan život mehaničara, pogotovo onih koji sudjeluju u izmjeni guma.

Ove sezone, McLarenov Fernando Alonso je udario svojeg mehaničara kada su mu otkazale kočnice na ulaska u “pit-box”, ali spretni refleksi mehaničara su izbjegli veću nesreću. Lotusov prednji mehaničar nije bio iste sreće nekoliko krugova kasnije kada Romain Grosjean nije uspio zaustaviti bolid i udario u mehaničara koji je odletio u zrak. Vreća leda i bandaža na ruci mehaničara vratila mu je osmijeh na lice, ali sve u svemu, podsjetnik je to da je “pit-lane” veoma opasno dvorište.

Kada je Nelson Piquet mlađi udario svoj Renault u 14 krugu VN Singapura 2008 godine, vodeći čovjek utrke, Felipe Massa je ušao u boks tijekom sigurnosnog automobila. Ferrarijev elektronički sistem otpuštanja iz boksa je prerano zazelenio, Massa je prerano krenuo – što je uzrokovalo čupanje pumpe za gorivo i cijelog postrojenja. Mehaničari su preživjeli trenutak užasa i straha, ali pobjeda i 10 bodova su otišla u nepovrat.

https://www.youtube.com/watch?v=4sQkz0pnQYE

Možda najslavnija nesreća u “pit-laneu” dogodila se prije 21 godinu na Hockenheimu. U 15 krugu na VN Njemačke 1994., Jos Verstappen iz Benettona ušao je u rutinski boks. Pretrpio je katastrofalnu pogrešku u nadolijevanju goriva – vozač, mehaničar i bolid su bili poprskani gorivom koje se zapalio. Uzrok je ljudski propust i uklanjanja neophodnog filtra koji spriječava ovakve stvari.

Michael Schumacher je u Španjolskoj 2000. godine pregazio Nigela Stepneya i slomio mu gležanj. Nijemac je dobio pogrešnu instrukciju da napusti boks i nesreća se nije mogla izbjeći.
Bilo je kroz povijest još mnogih situacija koje dokazuju da je ovo opasno i uzbudljivo zanimanje. Treba odvagati prednosti i nedostatke i biti stvarno hrabar i spreman za odricanja ukoliko se bavite ovim poslom.