Najbrže žene u povijesti

Izdvojeno / Kolumna

Često smo svjedoci raznih predrasuda o ženama kao vozačima; ne znaju voziti, ne znaju parkirati, rade kaos na ulicama. Bit ću iskren i priznati kako sam se često i sam znao nasmijati na neke pošalice o ženama i automobilima. Međutim, vjerujem da nitko (osim onih najzatucanijih) ne misli kako nečiji spol može uvjetovati vozačko umijeće (ili bilo kakvo drugo umijeće). A posebno ne nečiju hrabrost. Povijest se puno puta narugala svakom kretenu koji je omalovažavao žene; od Ivane Orleanske do mnogobrojnih žena koje su aktivno sudjelovale u ratovima i branile svoju domovinu. Ovo ipak nije politička kolumna, niti želim zalaziti u te sfere. Ovo je kolumna o ženama koje su u jednom takvom izrazito macho sportu kao što je automobilizam, ostavile određeni trag. I pritom ne mislim na pijune propagande 21. stoljeća, kao što je Tatiana Calderon. Nemam ništa protiv dotične dame, simpatična je i draga, vjerojatno i posjeduje određeni talent, ali daleko je od F2 razine, što su i njeni rezultati jasno potvrdili. Ne, ovo je priča o ženama koje su svojom brzinom, hrabrošću i vozačkim umijećem zaslužile mjesto u najvišim razinama automobilizma – i to u vrijeme kada su, u velikoj mjeri, u tom sportu bile tabu. Premda u formuli nisu postigle bogzna kakve uspjehe, one su ipak dio F1 povijesti – vozile su rame uz rame sa nekima od najvećih ikona ovog sporta – i to je dovoljan razlog da im odamo priznanje.

Eliška Junkova i rana povijest ”ženskog” automobilizma

Čeština: Eliška Junková (1900-1994) byla česká automobilová závodnice.

Za razliku od većine sportova, u utrkivanju ne postoje muške i ženske divizije. Premda se u teoriji žene mogu natjecati sa muškarcima, u praksi je situacija nešto drugačija. Omjer je daleko, daleko na strani muškaraca. Zasigurno da je jedan od razloga za to manjak interesa – nije baš česta pojava da djevojčice u mladoj dobi upisuju na karting i slične sportove koji bi mogli probuditi ljubav prema utrkivanju. Ako takvih i ima, za ulazak u neki visoki rang potrebno je puno više od ljubavi. Potrebno je i puno talenta, odricanja, sreće – te prije svega novca. A znamo već koliko je teško, pa i gotovo nemoguće dogurati do najvišeg ranga nekog natjecanja, ili konkretno u ovom slučaju, do F1. Međutim, kroz povijest je bilo onih kojima je to pošlo za rukom. Jedno takvo ime je Eliška Junkova. Ova Čehinja je 1923. u svijet utrkivanja ušla sasvim slučajno, a ostavila je dubok trag koji ju i danas svrstava među najveće svih vremena. Njen muž je vozio za Bugatti, a nakon što je u ratu pretrpio teške ozlijede, njegovo mjesto u kokpitu preuzela je Eliška. Godine 1926. vozila je na prestižnoj utrci Targa Florio gdje je bila četvrta sve do nesreće. Ali je zaradila poštovanje među ostalim vozačima zbog umijeća, izdržljivosti i brzine. Iste godine je i osvojila utrku u Nurburgringu – postavši tako jedina žena koja je osvojila ovu utrku. A Targa Florio 1928. ostaje zapamćen i po tome da je vodila utrku sve do zadnjeg kruga, kada je upala u nevolje i završila peta. Naravno, bila su to neka druga vremena, puno prije nego je F1 oformljena. Međutim, i tada je bilo vrhunskih i cijenjenih vozača poput Tazia Nuvolarija, Luigi Fagiolija, Ernesta Maseratija, Luisa Chirona i drugih velikih imena koje je Junkova često znala ostavljati iza sebe. Nažalost, te 1928. je u utrci poginuo njen muž, što je na Junkovu ostavilo posljedice zbog kojih se povukla iz sporta.

Žene u Formuli 1

Od 1950. kada je oformljena F1 kao organizacija, pa do današnjih dana, samo je pet vozačica nastupilo u F1. Prva od njih je Talijanka Maria Teresa de Filippis, koja je u nekim drugim kategorijama i velikim utrkama ostvarila prilično zapažene rezultate i tako privukla pažnju poznatog vozača toga doba – Luigija Mussa. Ubrzo se probudila ljubav između njih dvoje, a na Mussov nagovor i uz njegovu pomoć ušla je u Formulu 1. Ipak, karijera joj nije potrajala. Nastupala je u privatnom Maseratiju, te kasnije Porscheu. Sudjelovala je u pet utrka, od kojih je započela samo tri. Njen najbolji rezultat karijere bilo je deseto mjesto 1958. u Belgiji. Nije imala baš ni podršku nadležnih; direktor utrke u Francuskoj je jednom prilikom omalovažio njeno učešće rekavši kako je hairdresser jedina kaciga koju bi žena trebala nositi na glavi. U Monacu je 1959. odvozila svoju posljednju F1 utrku, nakon čega je uslijedilo razdoblje od 15 godina bez ijedne vozačice. Sve do 1974. kada se pojavilo jedno ime za koje ste vrlo vjerojatno čuli.

Lella Lombardi je druga žena u povijesti F1. Vozila je od 1974. do 1976. i započela ukupno 12 od 17 utrka u koliko je nastupila. A u povijest se upisala 1975. u Španjolskoj, gdje je završila šesta i tako postala jedina osvajačica bodova u povijesti F1. Bila je timska kolegica Vittoriu Brambilli i Hans-Joachim Stucku u momčadi March. Spomenuta utrka u Španjolskoj bila je obilježena tragedijom u kojoj je poginulo pet gledatelja. Utrka je ubrzo prekinuta, stoga je vozačima unutar top 6 dodijeljeno samo polovina bodova. Lombardi koja je u Marchu bila na šestoj poziciji, tako je umjesto uobičajenog jednog boda dobila pola boda. U Njemačkoj iste godine je bila blizu bodova, ali završila je na sedmom mjestu. Okušala se poprilično uspješno u utrkama izdržljivosti; osvojila je 6 sati Perguse i 6 sati Vallelunge. Četiri puta je nastupila i na 24 sata Le Mansa, najbolji rezultat ostvarivši 1976. kada je završila deveta vozeći Porsche Carreru. Okušala se i u NASCAR-u, i to na kultnoj Daytoni. Nažalost, Lombardi je 1992. preminula od posljedica raka, u 50. godini života.

Susie Wolff and Niki Lauda...

Susie Wolff and Niki Lauda

Godine 1976. se još jedna žena okušala u F1, a to je Britanka Divina Gallica. Ipak, njen boravak u F1 puno je kraći i neuspješniji nego kod Lombardi. Nije se uspjela kvalificirati ni na jednu utrku. Godine 1980. je isto pokušala Južnoafrikanka Desire Wilson, ali se također nije uspjela kvalificirati na VN Velike Britanije. Međutim, Wilson je iste godine nastupala u britanskoj formuli, a tamo je na Brands Hatchu odnijela pobjedu, zbog čega nosi kultni status na toj stazi. Prošlo je još dugih 12 godina dok se nije pojavila nova žena u F1, a to je bila Giovanna Amati u Brabhamu. Pokušala se kvalificirati na tri utrke, ali bez uspjeha. Zamijenili su je novim vozačem, izvjesnim Damonom Hillom, no ni Hillu nije išlo puno bolje. Od osam utrka, kvalificirao se samo na dvije. Nešto veći broj žena sudjelovao je u testiranju i razvoju bolida. Svakako su najsvježiji primjeri Williamsova Susie Wolff, te Maria de Villota koja je testirala za Marussiu, te je 2013. preminula zbog posljedica nesreće na testiranjima.

Najbrže od najbržih

Sada neka mi vlasnik i mnogobrojni čitatelji portala ne zamjere, ali moram otići u off topic. Jer nemoguće je govoriti o najbržim ženama u povijesti bez da spomenemo veliku Michele Mouton. Hrabra Francuskinja koja je vozila rally i to u najopasnijem i najlegendarnijem razdoblju u povijesti tog sporta – tzv. Grupe B. U svojoj bogatoj karijeri ima četiri osvojena relija, devet podija te 160 osvojenih etapa. Godine 1982. bila je jako blizu da postane WRC šampionka. Sezonu je završila drugoplasirana, iza legendarnog Waltera Röhrla.

I Rally Dakar ima svoju divu, a to je Jutta Kleinschmidt. Njemica je još kasnih 80-ih počela nastupati na ovom natjecanju i to vozeći motore, međutim kada se prebacila na automobile, iz godine u godinu se profilirala kao jedna od najboljih vozačica u pustinji. Godine 1997. osvojila je svoj prvi stage, a u legendu se upisala 2001. godine kada je postala prva i jedina žena u povijesti koja je osvojila opasni i nepredvidljivi Rally Dakar.

Oni koji prate američke utrke zasigurno dobro poznaju ime Danica Patrick. Ova Amerikanka je najuspješnija žena u povijesti NASCAR-a i IndyCara. Već u svojoj debitantskoj IndyCar utrci 2005. godine je privukla pažnju javnosti. Vodila je velik dio utrke, a završila je četvrta. Vrhunac njene IndyCar karijere je pobjeda na Japan Indyu 300 – čime je, naravno, postala prva osvajačica neke IndyCar utrke. No Patrick je rekorde nastavila uspostavljati i u NASCAR-u, uzevši svoj prvi pole na Daytoni 500. Premda u NASCAR-u nije bilježila uspješne rezultate kao IndyCaru, i dalje je najuspješnija žena u povijesti NASCAR-a.

Više od cheerleadersica

Tu su još i ”Kraljica Nurburgringa” Sabine Schmitz koja je u dva navrata osvajala 24 sata Nurburgringa. Zatim Katherine Legge, Janet Guthrie u IndyCaru i NASCAR-u itd. Neke od njih su ostvarile više, neke manje, ali svima im je zajednička ljubav, strast i hrabrost koje su im bila glavna odlika. Ne sumnjam da ćemo nekad u budućnosti opet imati neku ženu u F1. I zaista se nadam da hoćemo. I nadam se da će to biti neka uistinu hrabra i brza žena, koja tu neće biti zbog marketinga i propagande, nego zbog svog talenta i umijeća. Premda ovih pet gospođa nisu ostvarile gotovo nikakve rezultate u F1, zaslužuju da se njihovo ime čuje. Vozile su u najopasnijim erama formule, a za protivnike su imale redom velikane kao što su Juan Manuel Fangio, Stirling Moss, Tony Brooks, Emerson Fittipaldi, Niki Lauda, Mario Andretti, James Hunt itd. Tih Lellinih pola boda u Španjolskoj vrijede zaista mnogo iz te perspektive. One su razbijale sve predrasude koje su u to vrijeme zasigurno bile prisutne, prkosile svakoj tradiciji, izdigle se iznad prosjeka i dokazale kako su žene u F1 puno više od gologuzih hostesa koje mašu pomponima i plaze po vozačima. Mnogobrojne čitateljice koje prate F1 i naš portal, vjerojatno se i same nekad osjećaju kao ”crne ovce” koje su zalutale u taj ”macho svijet”. Pa ipak, tu su i dalje, svake nedjelje sa podjednakim entuzijazmom iščekuju novu utrku, baš kao i mi dečki. I ta je raznolikost nešto što ovaj sport čini zaista posebnim.

Djevojke, dame, žene i gospođe, sretan vam 8. mart!


Odgovor

7 komentara

  1. Niki Lauda
    wapi Pretplatnik Prikaži

    Jako zanimljiv članak koji je kod mene okinuo neke asocijacije….

    Svetlana Savitskaja (rođena 1948)

    Sa 17 godina imala je 450 padobranskih skokova, sa 18 godina oborila svjetske rekorde u padobranskim skokovima s 13800 i 14250m.

    1974 vlasnica sedam svjetskih rekorda postavljenih na MiGu-21 (uglavnom brzo penjanje do 3000, 9000 i 12000m)
    1975 preška na MiG-25 i oborila nekoliko rekorda (uglavnom brzinskih)

    Bila druga žena u svemiru i prva koja je prošetala izvan svemirskog broda.

    A druga koje sam se danas sjetio po prezimenu i kao asocijacija na Savitskaju…
    Margaret Hamilton – programerka koja je napisala softver za lunarni modul u misiji Apollo 11. Prvi softver koji je radio na Mjesecu



    14
    10

    4
  2. David Croft
    Frantic Donator Prikaži

    Sretan 8. Mart i od mene, svim ženama na svijetu.
    Odličan članak.

    Trebala se pomenuti i Carmen Jorda, iako mal’te ne nije sjela kako treba u bolid,….. :mrgreen:
    Jbga šta ću, slab sam na nju.

    A što se tiče Damona, pa valjda se znalo da Grahamov sin.
    Brabham je te godine bio krš od bolida, i mislim da je to bila zadnja sezona te ekipe.



    3
    2

    1
  3. Honda
    zekohonda Donator Prikaži

    pohvale za članak !
    kad već nismo striktno vezani uz f1 prilažem link o nastupima žena u najvećoj utrci:
    https://www.lemans.org/en/news/the-power-of-women-at-the-24-hours-of-le-mans/53510
    još bi spomenuo simonu di silvestro, chadwick što je osvojila formulu…ima još mladih što se natječu u juniorskih formulama.
    i naravno juju. :srce:


    0
    -1

    1
  4. kapatichnick Prikaži

    Još da si spomenio reli vozačicu Pat Moss-Carlsson (Stirling Moss stariji brat), koja je bila barem jednako dobra kao i Mouton. Ali to su ipak 60-te, puno prije nego se počelo voziti Svjetsko Prvenstvo u reliju. Pa je malo zaboravljeno.


    0
    0

    0
  5. Renault
    JP Renault Prikaži

    Ispričavam se na offtopicu, ali mislim da je još jedna žena zaslužila spomen, iako nije povezana sa F1.
    To je Katarina Matanović-Kulenović, rođena 1913. 1936. je postala prva hrvatska pilotkinja, a 1938. je postala prva žena u jugoistočnoj Europi koja je skočila padobranom (sa 1500 metara visine). 1998. je odlikovana Redom Danice Hrvatske.

    Još detalja ima na Wikipediji i u ovom tekstu : https://povpravaistina.wordpress.com/2020/01/09/zena-majka-kraljica-pilotkinja-padobranac/

    P.S. Zanimljiva kolumna. :)


    0
    0

    0
  6. Sebastian Vettel
    Icestorm Prikaži

    Lijepa kolumna na prigodan dan.
    Ali ipak nije potrebno iznositi netočne biološke činjenice, da bi se dodvorilo ženama. :)


    0
    -1

    1

Bok, internet se promijenio. Sadržaj, vrijeme, znanje i rad uložen u portal koštaju i bez vaše pomoći - ove zajednice više ne bi bilo.

Ako cijeniš što radimo svaki dan već 8 godina, podrži nas tako da postaneš pretplatnik ili doniraš iznos po volji.

Pretplati se Doniraj jednokratno

Stvaramo uspomene zajedno!

Formula 1 je najbrže rastući sport na planetu, a Pulsmedia najaktivniji hrvatski sportski portal.

Kontaktiraj nas

Medijska prava

Sve fotografije vlasništvo su ekipa Formule 1 ili Pirelli media centra.

© Pulsmedia, guramo od 2015.