VN Britanije predstavlja 10. utrku u prvenstvu i 5. europsku utrku ove godine. Davne 1950., ova staza ugostila je prvu ikada održanu utrku svjetskog prvenstva. Mnogo toga se promijenilo u međuvremenu, ali Silverstone je uvijek tu negdje – nikada nije prošlo više od 2 godine bez održavanja utrke F1 na ovoj stazi. Od 1987. utrka se održava redovno; ove godina predstavlja jubilarno 50. izdanje! Lijepa obljetnica koju će, nadamo se, obilježiti i sjajna borba na stazi. Tko može poželjeti više? Neka se prvenstvo počne ozbiljno lomiti na Silverstoneu u njegovom 50. izdanju. Kada pogledate pobjednike ove staze, imate osjećaj da gledate zid legendi i nezaboravnih vozača. Prost i Clark imaju čak 5 pobjeda. Od aktualnih, Hamilton i Alonso jedini su koji su pobijedili više no jednom. Rosberg, Vettel i Raikkonen pobijedili su jednom na ovoj stazi. Pročitajte opće informacije, zanimljivosti koje niste znali, sve o stazi, vremenu, gumama i DRS-u u ovom vodiču.

Opće informacije

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji – Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Površinom je UK 76. po veličini, ali je sa 62.262.000 stanovnika 21. nacija svijeta. Državni vrh čine kraljica Elizabeta II. i Predsjednik Vlade David Cameron čija je sudbina neizvjesna radi Britanskog istupanja iz Europske unije.

Ujedinjeno Kraljevstvo je po državnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1952. na prijestolju je kraljica Elizabeta II. iz kuće Windsor. Nasljednik prijestolja mora biti član Anglikanske crkve (Church of England) i ne smije biti u braku s katolikom. Kraljica je simbol jedinstva Ujedinjenog Kraljevstva s razmjerno skromnom političkom moći jer je zadnjih stoljeća velik dio ovlasti prešao na parlament i druge državne organe, premda oni i dalje donose odluke u njezino ime (npr. službeno ime vlade je Her Majesty’s Government). Zajedno s parlamentom predstavlja zakonodavnu vlast,daje mandat za sastavljanje vlade, saziva i raspušta parlament te potvrđuje u njemu donesene zakone (Royal Assent) tako da oni stupaju na snagu njenim potpisom. Premda ona ima pravo odbiti zakon, to se nije dogodilo još od 18. stoljeća. Kralj, odnosno kraljica, ujedno je i vrhovni poglavar Anglikanske crkve i Britanske zajednice naroda (Commonwealth of Nations).

Dvodomni parlament sastavljen je od Gornjeg i Donjeg doma. Gornji dom (House of Lords ili kraće the Lords) čini oko 1280 plemića koje imenuje monarh. Postoje duhovni plemići (Lords Spiritual) i svjetovni plemići (Lords Temporal). Donji dom (House of Commons ili kraće the Commons) ima 659 članova, po jednoga iz svake izborne jedinice (constituency), koje biraju na pet godina na općim izborima (general election) po većinskom sustavu (first-past-the-post system). Engleska ima 529 zastupnika, Škotska 72, Wales 40, a Sjeverna Irska 18 zastupnika.

Gospodarstvo i  politika

UK se nalazi uz najprometniji dio svjetskog mora – Engleski kanal (franc. La Manche) što u današnje doba predstavlja izuzetno povoljan prometno-geografski položaj. S druge strane Kanala nalazi se najrazvijeniji dio Europe čiji pozitivni utjecaji povoljno djeluju na gospodarski i društveni razvoj. Povoljan prometno- geografski položaj od UK je stvorio svjetsku velesilu, a danas ga održava u samom vrhu.

Velika Britanija je bila jedna od pobjednica u Drugome svjetskom ratu, ali nakon njega se našla u teškom gospodarskom stanju. Probleme je rješavala nacionalizacijom cijelih gospodarskih grana, npr. rudnika ugljena, željeznica, elektroindustrije, luka, i financijskom pomoći SAD-a u okviru Marshallova plana i postupnim osamostaljivanjem nekadašnjih kolonija. Gospodarstvo se već sredinom 50-ih oporavilo i počeo je nagli porast životnog standarda velikog dijela stanovništva. Velika Britanija se 1957. nije htjela uključiti u Europsku ekonomsku zajednicu, a kasnije se zbog francuskog protivljenja mogla pridružiti tek 1973..

Veliku Britaniju su od 1951. do 1997. vodile poglavito konzervativne vlade (osim 1964.-70. i 1976.-79.), a država se uspješno razvila iz nekadašnje klasične industrijske u suvremenu postindustrijsku državu s uslužnim djelatnostima kao najvažnijom gospodarskom granom, suvremenom i na svjetskom tržištu konkurentnom industrijom te produktivnom poljoprivredom. Gotovo potpuna liberalizacija gospodarstva dosegla je vrhunac u razdoblju tkz. tačerizma (po predsjednici vlade Margaret Thatcher, 1979.-90.) kada je položaj Velike Britanije u svjetskom gospodarstvu znatno ojačao, no unatoč tome na početku 90-ih Britanija je ponovno upala u recesiju iz koje se, ipak, uspješno izvukla.

Uslužne djelatnosti trenutno predstaljaju najvažniju gospodarsku granu sa turizmom i financijskim uslugama, a uslužne djelatnosti čine 73% BDP-a. Turizam je jedan od važnih motora britanskog gospodarstva, a Velika Britanija je šesta najposjećenija zemlja na svijetu. Godine 2004. Veliku Britaniju je posjetilo 27 milijuna turista. London je s 15,6 milijuna posjetitelja u 2006. godini daleko najposjećeniji grad na svijetu ispred Bangkoka i Pariza. U financijskom sektoru najzastupljeniji su bankarstvo i osiguranje. Godine 2005. Velika Britanija je izvezla financijskih usluga u vrijednosti od 21 milijarde £. Raspored stanovništva vrlo je neravnomjeran, jer je najveća gustoća na području između Londona, Liverpoola i Leedsa, dok su rubna područja, npr. Cornwall, Wales, sjeverna Škotska, rijetko naseljena.

Što se tiče religije, najzastupljenija je Anglikanska crkva – ima 25,6 milijuna sljedbenika, odnosno 43,4% stanovništva.

U Velikoj Britaniji ima 392.000 km potpuno asfaltiranih cesta. Od toga ima 46 903 km cesta od regionalne i državne važnosti te preko 4 000 km autocesta. Zagušenost cesta je ozbiljan prometni problem, a prema britanskom ministarstvu prometa taj problem bi do 2025. državu mogao stajati 22 milijarde £ ako se ne riješi.

Izvanredno produktivna domaća poljoprivreda gotovo u cijelosti zadovoljava domaće potrebe za pšenicom, krumpirom, mesom i mlijekom. Prosječna veličina imanja je 72,4 ha, što je najviše u EU-u, a prevladavaju miješana, poljodjelsko-stočarska imanja.

Glavna su poljodjelska područja u istočnom, nižem i sušnijem dijelu države. Od žitarica najviše uzgajaju pšenicu (11.-i u svijetu), ječam (8.-i u svijetu) i krumpir (10.-i u svijetu). Stočarstvo je najvažnija poljoprivredna grana, prije svega mesno i mliječno govedarstvo (11 – 13 mil. grla).

Premda je Velika Britanija uz Dansku i Španjolsku treća najvažnija ribarska zemlja u EU-u, ribarstvo već više godina opada zbog širenja teritorijalnih voda nekih država na 200 morskih milja (između ostalog ribarski rat s Islandom 1975.), otvaranja britanskih teritorijalnih voda drugim članicama EU-a i određivanja godišnjih kvota u okviru zajedničke ribarske politike EU-a.

Velika Britanija ima 2,8 mil ha šuma, a pod šumama je 11,5% površine. U vlasništvu države je 37% šuma, a u privatnom 63%.

Velika Britanija bila je kolijevka industrijske revolucije u 18. stoljeću, a danas je šesta industrijska velesila na svijetu i treće najveće gospodarstvo u Europi poslije Njemačke i Francuske. Godine 1995. u Velikoj Britaniji je djelovalo 156 310 industrijskih poduzeća, a od njih je 110 350 zapošljavalo manje od 10 radnika, a više od 1000 zaposlenih imalo je 475 poduzeća. Po broju zaposlenih najvažnije su prehrambena i duhanska industrije( 556.000 zaposlenih), elektrotehničha i elektronička (513.000), industrija papira i grafička industrija (430.000), industrija prometnih sredstava (414.000), strojogradnja (388.000), kemijska industrija (270.000), industrija gume i plastičnih masa (229.000), te tekstilna industrija i industrija obuće (212.000).

Glavno je središte još i danas Lancashire s Manchesterom i uvoznom lukom Liverpoolom. najjače britanske odjevne kompanije su Reebok te Umbro. Središta industrije obuće su London, Leeds i Manchester.Automobilska industrija (1,79 mil. osbnih automobila te 186 000 kamiona i autobusa; 8. na svijetu) ima središta u Coventryju,Nottinghamu, Birminghamu, Wolverhamptonu i dr. Najveći britanski proizvođači automobila su Rolls-Royce, MINI, Jaguar, Land Rover, Bentley i Aston Martin. Mora se spomenuti da je u psljednje vrijeme UK meka za većinu F1 ekipa koje svoja postrojenja i pogone grade na brianskom tlu.

U prošlosti je Britanija bila vodeća u svijetu u brodogradnji, no ta je grana zbog konkurencije s Dalekog istoka zafnjih desetljeća gotovo posve propala. Danas je još jaka proizvodnja ratnih brodova. Drukčiji je razvoj nakon 1945. doživjela avionska industrija. U 50-im i 60-im godinama Britanija je bila najveći izvoznik aviona na svijetu, a danas zapošljava 121.000 ljudi. Djelomično se proizvodi za civilno zrakoplovstvo (British Aerospace u okviru konzorcija Airbus, avionski motori Rolls-Royce), a djelomično za potrebe vojske.

Prehrambena industrija od svih industrijskih grana ima najviše zaposlenih i rasprostranjena je po cijeloj Velikoj Britaniji, a većinom na poljoprivrednim područjima Engleske i u velikim gradovima, u blizini potrošača. Svjetski su poznate pivovare, a Britanija je šesti najveći proizvođač piva na svijetu. Proizvodnja alkoholnih pića, ponajprije škotskog viskija i džina, te duhanska industrija (British American Tobacco) su također iznimno jake.

Zanimljivosti

Najviša točka Britanije je “Ben Nevis” u Škotskoj koji je visok 1,343 metara. Najveće jezero je “Lough Neagh” koje ima 396 kvadratnih kilometara. London Eye koji se nalazi u Londonu je najveći kotač na svijetu kojemu za punu rotaciju treba oko 30 minuta. Podzemni tunel koji spaja UK i Francusku, “The Channel Tunnel” , je najveći svjetski podzemni tunel (38 km – otvoren 1994.).
Svaki dan se u Velikoj Britaniji popije oko 165 milijuna šalica čaja. Londonska podzemna željeznica izuzetno je važna za život ljudi u glavnom gradu. Zanimljivost je da postoji čak 409 liftova koji ubrzavaju ulaz i izlaz u podzemnu željeznicu. Preko Londonske rijeke Temze prolazi čak 200 mostova i 20 tunela. Škotska proizvodi više od 250 milijuna litara “whiskeya” svake godine. To je dovoljno da napunite 4546 standardnih sportskih bazena. U UK se nalazi oko 54 000 pubova koji zapošljavaju oko 600 000 ljudi. “Big Ben” ne označava poznati sat u Londonu, zapravo je riječ o zvonu. Engleska je svijetu podarila tri sporta: nogomet, rugby i polo. Za one koji vole Jamesa Bonda – poznati kod “007” je inspiriran autobusnom rutom od Canterburya do Londona, kojom je putovao Ian Fleming – autor romana o najpoznatijem svjetskom špijunu. J.K.Rowling, prva je u svijetu koja je uspjela zaraditi milijardu pišući knjige o Harry Potteru. Ako živite u UK i doživite 100. rođendan, dobit ćete personaliziranu razglednicu i pismo od Kraljice.

Faktopedija

VN Velike Britanije je jedna od ikonskih staza u F1 kalendaru. Izgled same staze mijenjao se mnogo puta kroz godine, najnovije preinake su iz 2010., kada je staza produžena za 759 metara. Karakter staze ostao je isti. I dalje je to “flat-out” staza koja je bila zračna pista u 2.Svjetskom ratu. Dominiraju brzi zavoji koje izrazito vole vozači. Silverstone je jedna od najbržih staza u kalendaru. U suhim uvjetima, pole position se osigurava s prosječnom brzinom od 250km/h. Pogonske jedinice stavljene su na kušnju zbog mnogih dijelova staze na kojima se vozi sa punim gasom. Od Luffielda do Stowea, automobili su na punom gasu oko 40 sekundi.

Prva utrka: 1950.
Broj krugova: 52
Dužina staze: 5.891 km/ 3.660 milja
Pole position 2015: Lewis Hamilton, 1m32.248s
Pobjednik 2015: Lewis Hamilton, 52 kruga, 1:31:27.729s
Najbrži krug 2015: Lewis Hamilton, 1m37.093s (krug 29)
Dužina od starta do zavoja 1: 420m/0.261 mil.
Najduža ravnina: Hangar Straight, 780m – na prilasku zavoju 15
Max brzina: 320km/h/199mph – na prilasku zavoju 15
Dužina boksa: 489m/0.304 mil. – najduži u kalendaru
Vrijeme potrebno za boks: cca. 23 sek
Postotak punog gasa: 66%
DRS ZONE: 2 – na prilasku zavojima 6 i 15
Ključni zavoj: 7 – dupli-apex desni zavoj. Čist izlaz je ključan jer slijedi dugi period punog gasa, a kočnice se ne koriste punih 40 sekundi
Najbrži zavoj: 10 – 290km/h
Njasporiji zavoj: 4 – 90km/h
Potrošnja goriva: 2.5kg po krugu – VISOKO
Zahtjevi ERS-a: SREDNJI – dugi krug sa nekoliko jakih kočionih zona koje oporavljaju ERS
Opterečenje kočnica: Srednje. Iako je ovo relativno lagana staza za kočnice, teško je maksimilizirati njihov potencijal.
Promjene brzina: 48 u krugu/ 2.496 u utrci
Grip: Dobar – asfalt je star i lako se nosi sa visokim brzinama u zavojima.
Izletne zone: Široke – na ovoj stazi ne nedostaje mjesta i izletnih zona, ali Michael Schumacher ipak je ovdje slomionogu na kraju Hangar ravnine 1999. godine
Vjerojatnost sigurnosnog automobila: MALA- zbog velikih izetnih zona. Statistički – 55% vjerojatnosti.
Odabir guma: Soft/Medium/Hard – viđeno na VN Španjolske

Matt Morris, direktor inženjer – McLaren

“Silverstone je tehnički vrlo zahtjevna staza; kako za vozače, tako i za nas. To je staza visokih brzina i visokog momenta zbog toga što su zavoji često kompleksno povezani, pogotovo kompleks” Maggotts and Becketts”. Vozaču je potrebno potpuno povjerenje u svoj automobil kako bi imao dobar balans. Kod Silvestona prvo uočavate nisku potrošnju kočnica. Zato ponekad imamo problema s temperaturom kočnica.”

Vrijeme

Utjecaj Atlanskog oceana na klimu je izrazito velik. Za srpanj u Engleskoj obično su karakteristične temperature oko 21 stupanj i kiša koja pada svaki treći dan. Velika Britanija je poznata po nepredvidljivom i kaotičnom vremenu tako da su sve prognoze upitne. Za nedjelju se predviđa 18 stupnjeva i naoblaka.

https://www.youtube.com/watch?v=G6Lkv7H4164