Dobrodošli u Bahrein!

Luka Maloić

Obavijest

Primijetili smo da koristite AdBlock. Razumijemo, ali F1puls je toliko posjećen da su mjesečni troškovi servera jako visoki.

Dio tih troškova podmirujemo samim prikazom reklama, a one nisu napadne i ne morate klikati ako vas ne zanimaju. Stoga molimo, razmislite da ga na ovoj stranici onemogućite. Hvala.

Najnovije s foruma

Forum portala je otvoren samo za članove. Molimo, registrirajte se.

Dobrodošli u Bahrein!

Luka Maloić

Bahrein, Sakhir

Kraljevina Bahrein (prevedeno “Kraljevina dvaju mora”) arapska je država sastavljena od 33 otoka na južnoj obali Perzijskog zaljeva. Na čelu države je kraljevska obitelj Al-Halifa. Sa zapadne strane Bahrein je povezan sa Saudijskom Arabijom autoputom “Kralj Fahd”, koji je službeno otvoren 25. studenog 1986. godine. Katar se nalazi jugoistočno od Bahreina, s druge strane bahreinskog zaljeva. Gospodarstvo ove države temelji se na proizvodnji i rafiniranju nafte, ali zemlja se zbog ograničenih zaliha sve više okreće uslužnom, osobito financijskom sektoru. Gospodarstvo kraljevine itekako je osjetljivo i na najmanje promjene cijene nafte u svijetu. Najveći i istoimeni otok “Bahrein” glavno je gospodarsko i političko središte. Dug je 55 kilometara, a širok 18. Prema podacima o stanovništvu iz 2014. godine, Bahrein je imao 1.343.571 stanovnika, a od toga čak 666.172 strana državljanina.

Bahrein ima toplu suptropsku klimu s visokom stopom vlažnosti zraka. Uglavnom puše topli vlažni vjetar sa sjeverozapada (Šamal), dok sa juga dolazi suhi topli vjetar iz Velike arabijske pustinje (Kaus). Prosječna mjesečna temperatura u siječnju iznosi 17 °C, a u srpnju 33,5 °C. Bahrein je središte povijesne “Dilmun” civilizacije koja je živjela na tom području četiri tisuće godina prije nove ere. Dilmun je bio važno trgovačko središte, koje je na vrhuncu svoje moći kontroliralo trgovačke putove u Perzijskom zaljevu. Sumerani su smatrali Dilmun svetom zemljom. Stanovnici starog Bahreina bili su poznati po velikim morskim ulovima najkvalitetnijih bisera. U Epu o Gilgamešu, Gilgameš je morao proći kroz brda Mashu do Dilmuna.

Bahrein je područje koje je najranije prihvatilo Islam (628. godine). Tijekom 16. stoljeća bili su pod portugalskom okupacijom, a kasnije dio perzijskog carstva. Tijekom 19. stoljeća postali su britanski protektorat. Otkrićem nafte 1932. godine (prvi na Bliskom istoku), počinje brza modernizacija zemlje. Ovo otkriće dovelo je do jačanja veza s Britanijom, te se otvaraju nove britanske baze na teritoriju Bahreina. Godine 1970., Iran zahtijeva pripajanje Bahreina i drugih država perzijskog zaljeva, smatrajući ih svojim povijesnim dijelovima. U dogovoru s Ujedinjenim Kraljevstvom, odustaje od tih namjera. Na referendumu u Bahreinu, stanovnici otočja se opredjeljuju za nezavisnost zemlje od Velike Britanije (1971.). 2002. godine Bahrein je postao kraljevstvo.  Tijekom 2011. godine, kraljevstvo se suočilo s neredima i prosvjedima koji su bili inspirirani arapskim proljećem – to je dovelo i do odgode VN Bahreina iste godine.

Danas se Bahrein okreće bankarskom sektoru i turizmu. Glavni grad, Manama, dom je velikih financijskih kompanija. Nacionalna valuta je bahreinski dinar (1 BHD vrijedi oko 18 HKR). Arapski je službeni jezik ove zemlje, ali se zbog velikog broja stranaca može čuti i perzijski, urdu i engleski. Medicinska skrb je potpuno besplatna za sve stanovnike. Vikend je u Bahreinu premješten na petak i subotu, kako bi se donekle sinkronizirali s drugim zemljama svijeta.

Zanimljivosti o Bahreinu

* Sa Saudijskom Arabijom, Bahrein je povezan 26 km dugim mostom koji se zove “Kralj Fahd”. Izgrađen je 1982. godine i za njegovu gradnju utrošeno je 1.2 milijardi dolara.
* Vjeruje se da je biblijski Edenski vrt smješten upravo u Bahreinu – zbog arheoloških nalazišta jedne od najstarijih civilizacija svijeta (4000. g. pr. Kr.)
* Usred bahreinske pustinje stoji Mesquite drvo nazvano “Drvom života” – staro je 400 godina i stoji samo usred pustinje bez ikakve druge vegetacije. Izvor vode za ovo drvo je nepoznat, a lokalitet posjećuju brojni turisti.
* Bahrein je poznat po ekstremnim temperaturama gdje su ljeti uobičajene temperature od 45 °C, a uz visoku vlažnost dođe i do 50 °C
* Bahreinska populacija većinski je sastavljena od Šijitskih muslimana, ali vladajuća skupina su Suniti
* Pustinjsko područje zauzima 92% ove otočne države, a samo 2.82% površine je obradivo
* Zastava Bahreina je crveno-bijela s pet istaknutih crvenih trokutova koji označavaju pet stupova islama
* Bahreinski “World Trade Centar” je prvi neboder u svijetu koji je imao integrirane zračne turbine u svojem dizajnu. Svaka turbina ima 29m u promjeru i kapacitet od 675kw. Sam toranj je visok 240 metara.
* Žene su pravo glasa dobile tek 2002. godine
* Bahrein garantira religijsku slobodu za sve vjernike. Tako osim muslimanskih džamija u Bahreinu postoje i katolička katedrala, anglikanska katedrala, evangelistička crkva, sinagoga kao razne crkve drugih vjerskih zajednica.
* Glasine govore kako nema bahreinskog restorana u Bahreinu. Zvuči nevjerojatno, ali ako želite kušati domaću kuhinju – morate posjetiti nekog domaćina kod kuće.
* U Bahreinu možete jesti hamburger od deve
* Muški doktor smije pregledati ženske genitalije, ali mu je zabranjeno gledati direktno u njih tijekom pregleda. Pregled obavlja pomoću ogledala.
* Bahrein je Saudijska verzija Las Vegasa – ovdje se toči alkohol, kocka, postoje sjajni restorani i barovi i mnogi bogati Saudijci prelaze preko mosta u potrazi za zabavom. Tijekom povratka kući česte su nesreće na dugom mostu koji povezuje Bahrein sa Saudijskom Arabijom pa je most prozvan “krvava granica”.
* Iako je Bahrein otok, ne postoje javne plaže. Većina obalnog pojasa je privatnom vlasništvu i manje od 5% obale je otvoreno za javnost – dakle, samo bogati uživaju u kupanju.

Bahrain International Circuit je prva staza na Bliskom istoku koja je ugostila Veliku nagradu. Izgrađena je 2003. godine na glavnom Bahreinskom otoku oko 30 km jugozapadno od glavnog grada Maname. Staza se nalazi u pustinjskom području i prvu VN ugostila je 2004. godine. Troškovi gradnje iznosili su 150 milijuna dolara, a cijeli kompleks se može podijeliti na 6 različitih izvedenica staze. Staza je od svoje izgradnje bila kontroverzna zbog svoje pustinjske lokacije, a mnogi su se bojali da će okolni pijesak zbog jakih vjetrova završiti na stazi. Organizatori, stoga, nanose kemijske supstance u spreju na okolni pijesak kako bi on ostao na mjestu i tijekom jačih vjetrova. Asfalt za stazu se prevozio brodom iz Shropshirea (Engleska) u Bahrein, a ista vrsta asfalta korištena je i u izgradnji staze u Yas Marini u Abu Dhabiju.
Stazu je dizajnirao Hermann Tilke, a sastoji se od 4 dugih ravnina i više serija sporih zavoja. Set-up automobila je zapravo kompromis između postizanja maksimalne brzine i dobrog mehaničkog gripa. Asfalt je veoma abrazivan i zahtijeva dobar menadžment guma. Degradacija guma je smanjena nakon što je utrka prebačena u večernji termin, ali je i dalje osjetna. Potrošnja goriva je još jedan od faktora koji se mora dobro razmotriti. Mnogo zavoja koji se prolaze u drugoj brzini pa nakon toga strelovita ubrzanja stvaraju veliku potrošnju – staza u Bahreinu spada u marginalne i rizične po potrošnji goriva pa vozačeva tehnika očuvanja goriva igra veliku ulogu.

Faktopedija

Prva utrka: 2004. godine

Broj krugova – 57 (puni bodovi se dodjeljuju nakon 43 kruga/75% dužine)
Pobjednik 2015. – Lewis Hamilton, 1:35:05.809
Pole position 2015. – Lewis Hamilton, 1:32.571
Najbrži krug 2015. – Kimi Raikkonen, 1:36.311 (42. krug)
Šanse za sigurnosni automobil – niske ; zbog velikih izletnih zona.
Vrijeme – Vruće i suho – od 26 do 29 °C

Odabir guma: Supersoft/Soft/Medium – isti kao i u Australiji

Dužina kruga – 5.312km
Od starta do zavoja 1 – 400 metara
Najduža ravnina – 1.09 km, na prilasku zavoju 1
Max. brzina – 330km/h,na prilasku zavoju 1

Najbrži zavoj: 13. – 185 km/h

Najsporiji zavoj: 10. – 80km/h

Opterećenje ERS sistema: Srednje

DRS zonne: dvije –  na prilasku zavoju 1 i na prilasku zavoju 11

Ključni zavoj – Zavoj 10 – predstavlja zahtjevni lijevi zavoj u kojeg se ulazi sa uzbrdice  tako da je na kočenju lako zablokirati prednju lijevu gumu. Bitan je i zbog čistog izlaska jer je druga DRS zona locirana na sljedećoj ravnini.
Dužina boksa – 480 metara (21 sekunda se gubi u boksu)
Potrošnja goriva: 1.8kg po krugu – jedna od kritičnijih utrka u kalendaru
Postotak punog gasa: 64%
Opterećenje kočnica: Veliko – osam jakih kočionih zona pri velikim brzinama
Promjena brzina: 52 po krugu / 2964 u utrci

Riječ stručnjaka: Jonathan Neale, McLaren

“Start utrke u šest poslijepodne je svakako reducirao temperaturu, ali je i dalje veoma toplo i svi će držati oko na termometru. Staza se ne koristi često i kada tome dodate pustinjsku lokaciju, grip je veoma malen na početku vikenda. U petak ujutro asfalt je prljav i sklizak, a vrijeme krugova se poboljšava kako dani prolaze. Kao rezultat toga, vozači i inženjeri stalno mijenjaju nivo gripa i čekaju da asfalt postane reprezentativan. To je najveća zadaća i izazov ovog trkaćeg vikenda.”

https://www.youtube.com/watch?v=rGqhCGVdEdo

Podrži nas

Zadnji donatori:
DrWho

Top donatori:
Jester
Crash
wapi

Ako cijenite što radimo već 7 godina, podržite nas iznosom po volji ovdje.

Luka Maloić
Pulsmedia autor
348 članaka Više o autoru

Primijetili smo da koristite AdBlock. Razumijemo, ali Pulsmedia portal je toliko posjećen da su mjesečni troškovi servera jako visoki.

Dio tih troškova podmirujemo samim prikazom reklama, a one nisu napadne i ne morate klikati ako vas ne zanimaju. Stoga molimo, razmislite da ga na ovoj stranici onemogućite. Ako želite u potpunosti ukloniti reklame, možete postati donator portala. Hvala.

Komentiraj

3 komentara