Cijena nafte kroji sudbinu F1

Izdvojeno / Kolumna

Luka Maloić

Prije 8 godina 8 min 9 komentara

Formula-1 logo

Proteklih godina postali smo svjedoci konstantnog pomicanja Formule 1 sa starih dobrih europskih staza, u nepoznate, uzbudljive i bogate krajeve istoka i zapada. F1 postala je ovisna o tržištu nafte i zdravlju država koje svoj ekonomski rast i razvoj baziraju na “crnom zlatu”. Od 21 utrke u tekućem kalendaru, šest utrka je direktno ovisno ili postoji isključivo zbog naftnog interesa i lobija: Bahrein, Abu Dhabi, Azerbajdžan, Brazil, Malezija i Rusija utrke su na kojima je naftna industrija glavni sponzor ili utrku direktno sponzorira vlada sa “petrodolarima”. Do nedavno su i utrke u Belgiji i Mađarskoj sponzorirane od strane naftnih kompanija, ali ti ugovori su istekli. U Belgiji je tijekom utrke 2013. godine kompanija “Shell” bila meta aktivista iz Greenpeacea. Greenpeacovci su izveli nekoliko performansa za vrijeme i nakon utrke, ali masovno gledateljstvo većinu toga nije vidjelo na TV ekranima (posebno zanimljiva scena dogodila se na svečanoj dodjeli trofeja)

SMS vozač Rio

Vozači također nisu imuni na tržište nafte. Pastor Maldonado vjerojatno ne bi postojao u F1 da nije bilo velike bankovne podrške kompanije “PDVSA-e”. Kolaps cijena nafte na svjetskom tržištu koji je pogodio Venecuelansku ekonomiju smanjio je pritok novca iz PDVSA-e i karijera Maldonada naglo je završila. Indonezijski Rio Haryanto, ovogodišnji debitant i vozač Manora – nosi sa sobom dolare i boje državnog naftnog giganta “Pertamine”. Pad cijena nafte ugrozio je i njegovu budućnost jer je mladi vozač otvoreno potražio financijske donacije svojih sunarodnjaka nakon što je vlada odlučila srezati troškove zbog manjih prihoda od nafte. Ekonomski izvori govore kako Indonezijska vlada treba cijenu od 50$ po barelu kako bi ostali na zdravim nogama, ali u siječnju je cijena po barelu iznosila 27$. Od tada, cijene se na svjetskom tržištu dižu, ali nedovoljno za Indonežane.
Haryanto sada sa vladinom podrškom kreće u inovativan način prikupljanja novca od šire mase sunarodnjaka – tzv. “crowd-funding” – cilj je iskoristiti Indonezijsku strast za sportom i podržati karijeru mladog vozača. Čak 5 lokalnih telekom kompanija udružuju  snage kako bi kreirale i pokrenule SMS donacijski sistem koji bi pomogao u sakupljanju 4.2 milijuna dolara koliko je još potrebno Haryantu da osigura mjesto u Manoru. Cijena SMS-a podrške je 0.30$ – dakle, potrebno je samo 12.4 milijuna poruka. Princip je jednostavan, čak pomalo i smiješan, stanovnici su svakodnevno bombardirani reklamama da pošalju SMS poruku sa sadržajem “RIO” na određeni broj.

“Podržimo ovaj projekt. Neka to bude kao propisana medicina, tri puta na dan! Broj korisnika mobilnih uređaja u Indoneziji je ogroman, ukoliko svatko pomogne, imamo dovoljno novaca za donaciju.” Rekao je ministar informacija i komunikacija Rudiantara za CNN. Naravno, sa ovom izjavom o medicini prilično je promašio poantu i dočekale su ga salve kritika, ali Indonezija stvarno ima pregršt korisnika mobilnih uređaja i sve je moguće. Kampanja traje do 16. svibnja pa Rio, želim ti sreću!

Priče iz ostatka svijeta

Niske cijene nafte u siječnju pogodile su i Bahrein, Abu Dhabi, Oman i Saudijsku Arabiju koje su na različite načine pokušavale uravnotežiti svoje proračune. Financial Times je nedavno objavio izvješće kako Bahrein treba nevjerojatnu cijenu od 125$ po barelu kako bi uravnotežio budžet. Bahrein je prvi puta u 33 godine povećao cijenu nafte za 56.3% (60% za premium goriva) industriji kako bi spasio proračun. Bahrein, za razliko od ostalih nabrojenih država, nema tolike zalihe nafte i itekako je osjetljiv na svjetsku cijenu nafte. Posljednje projekcije govore kako će kraljevina pretrpjeti deficit budžeta od 5.7% pri trenutnoj cijeni nafte, a sve to prati Bernie Ecclestone kojeg je, ponovno, počela brinuti sudbina Bahreina.

Ništa bolja situacija nije ni u Azerbejdžanu koji je trenutno u žestokim pregovorima sa Međunarodnim monetarnim fondom. Azerbejdžan je samo jedna od zemalja OPEC-a koje su tražile financijsku pomoć. Azerska valuta, manat, devalvirala je zbog pada cijena nafte, a državna centralna banka cijelu godinu troši zalihe stranih valuta.
VN Europe u Bakuu će se održati prema planovima, ali utrka će biti znatno skuplja nego što su organizatori očekivali. U siječnju, pod velikim pritiskom javnosti, organizatori utrke dali su priopćenje za javnost u kojem iznose da: “Devalvacija manata neće imati nikakvog utjecaja na održavanje utrke. Kada je kreiran i odobren budžet za VN Europe – kalkuliran je u US dolarima. Kao rezultat toga, ne očekujemo nikakve promjene i dodatne troškove u budžetu.”

Manat je pao više od trećine u odnosu na dolar od siječnja 2015. godine i organizatori utrke moraju priznati da će utrka biti sve, samo ne jeftina. Neki analitičari smatraju da je takva situacija i spas za Europske organizatore utrka koji se sada mogu nositi sa bliskoistočnom konkurencijom. Nemoguće je nositi se sa mogućnostima i moći istočnih konkurenata kada je cijena nafte na visokim razinama. Uglavnom, nitko se ne može kladiti koliko će se godina održavati utrka koja još nije ni jednom održana. Utrku u Bakuu čeka težak život i preživljavanje,  a još nije ni završena.

Shell i  Ferrari  nastavljaju dalje

S druge strane, Shell – naftni gigant i veliko ime u ovom sportu produžio je svoju vjernost F1 preko sponzorstva. Shell se može pohvaliti najdužim partnerstvom u motorsportu – onim sa Ferrarijem. Ova dva brenda surađuju još od Enzovih dana u Alfi Romeo.

“Zašto radimo ova sponzorstva? Nije to samo zbog naljepnica na automobilu, niti medijske vrijednosti – to je zbog naših proizvoda. Mi u Shellu proizvodimo za Ferrari već dugo vremena. Zajedno razvijamo proizvode i to je bitno za nas. Shell koristi ovo partnerstvo za razvoj goriva i lubrikanata. Imamo jake dokaze da naši kupci misle kako su naši proizvodi najbolji na tržištu, a F1 nam to omogućuje. Naravno da je pad cijene nafte utjecao na kompaniju, ali ukoliko pogledate u prošlost, tijekom 65 godina partnerstva sa Ferrarijem svašta se dešavalo, različiti usponi i padovi. Ali, uvijek smo ostajali ustrajni jer mislimo da partnerstvo s Ferrarijem – unatoč cijeni nafte – daje velike prednosti za testiranje naših proizvoda.”

Rekao je Kai Uwe Witterstein, menadžer Sehlla.

Sve manje novca za F1 ekipe

Ekipe Formule 1 gube sponzorske prihode rapidnom brzinom. “Financial Times” tvrdi kako su F1 ekipe prošle godine od sponzora uprihodile oko 750 milijuna dolara, a prije 3 godine ti iznosi su se kretali oko 950 milijuna dolara. Promjena na “pay TV” sistem, također je uzdrmala gledanost i zainteresiranost u ključnim tržištima F1, koja su do tog trenutka stalno bila u rastu – poput Azije. Naravno, prihodi ekipa ne ovise samo o sponzorima, tu je i nagradni fond FOM-a koji je procijenjen na 890 milijuna dolara. Dakle, u ovom sportu trenutno se okreće oko milijarda i 600 milijuna dolara za 22 automobila na gridu.
F1 je sport u kojem se troškovi nisu sustavno kontrolirali godinama, a većinu zarade i nagrada pokupile su samo top ekipe. Već se neko vrijeme čini da je F1 u krizi. Promatrači, potencijalni ulagači i gledatelji vide mutnu sliku sporta bez dugogodišnje strategije razvoja i sigurnosti sa rapidno rastućim troškovima.

“Troškovi su, za mene, najveći pojedinačni problem, a oni vode do mnogih drugih. F1 je industrija koja buja u cijenama, a ekipe nisu sposobne okupiti se i držati te troškove pod kontrolom.”
Smatra Zak Brown, izvršni direktor “Chime Sports Medie”, najveće kompanije za pronalazak sponzora u F1. Također, smatra da F1 nije dosegla bogato Azijsko tržište na pravi način, unatoč utrkama u Kini, Singapuru, Koreji i Indiji kroz proteklo desetljeće.

Sam Bernie Ecclestone je rekao kako je F1 u najgoroj formi ikada, u kojoj dominira tehnologija, inženjerstvo i komplicirani motori koji vozače guraju u drugi plan. Napomenuo je da on prvi ne bi platio da to gleda.
S druge strane, neke ekipe su ovisne o bogatim naftnim sponzorima kojima odgovara ovakva situacija. Primjerice, ExxonMobil, koji sponzorira McLaren Hondu smatra da su intrinzični tehnički zahtjevi nužni za njihov ostanak u sportu.

“Nisam siguran da bi se i dalje natjecali da nemamo tehnološku zadovoljštinu. Ovdje smo zbog brendiranja, B2B odnosa i tehnologije. Ukoliko nam oduzmu tu tehnološku stranu i sve pojednostave, nećemo moći više ispunjavati svoje ciljeve.” Rekao je Bruce Crawley, tehnički menadžer ExxonMobila.

“Trenutno je F1 predaleko od gledateljstva i nije pristupačna ljudima da si ju priušte, posjete ili gledaju. Ljudi oduvijek žele iskusiti sport, bilo da je riječ o F1 ili nogometu. Ne žele snimati i gledati snimke kasnije, žele ga konzumirati – to je rješenje za F1.” Smatra Zak Brown.


Odgovor

9 komentara

  1. Blackhawk Prikaži

    Nikad mi neće biti jasno funkcioniranje nekih stvari. Da je napisan tekst “Hamilton je prdnuo”, ili “Vettel ne ide na WC već tri dana” bilo bi stotine komentara u kojim bi se raspravljalo tko može istovariti vleiku količinu (oprostite na prostom izražavanju) – Vettel, Hamilton, Alonso ili Kvyat. I vjerojatno bi se Kvyata optužilo za to što Vettel ne može na WC!
    A kad se napiše ovako kvalitetan, dubinski tekst, u koji je Luka, kao i obično, uložio jako puno truda – nigdje komentara!!!??? Ovo što je Luka napisao je ozbiljan problem. I samo jedan od problema zbog kojih F1 ide u pogrešnom pravcu, rekao bih čak u pravcu samouništenja. Joe Saward je nedavno napisao u sklopu jednog svig teksta pet razloga zašto se vozi V.N. Rusije. Svih pet razloga je povezano samo s jednom stvari – novcem.
    Žao mi je što se uspod ovako kvalitetnih tekstova (od Luke smo već i naučili da možemo očekivati samo kvalitetu) ne vodi kvalitetna rasprava o dubinskim problemima, a ne da samo raspravljamo tko je brži, tko je sabotiran, tko bolje ševi, kome bi trebalo pokazati crnu zastavu i tko bi trebao u penziju.
    Luka, barem od mene imaš veliki plus!


    0
    0

    0
  2. Michael Schumacher
    Slavenowsky Donator Prikaži

    Ne znam, ja sam nekako drugacijeg misljenja, cijena nafte ne kroji buducnost F1, vec F1 kroji buducnost samoj sebi. Zasto? Pa evo ocit dokaz su ovi hibridi koji nikako ne idu u korist naftnim proizvodjacima. Velika “osvjestenost” ili “zaludjenost” je dovela do raspada ove F1.

    Hibridna tehnoogija se pokazala dosta skupa, a i pravilnici su sve stroziji, tako da timovi su osudjeni na raznorazna experimentisanja unutar “laboratorije”, a ne na testnim stazama ili aerodinamickim tunelima. Takva experimentisanja su dosta skupa, a pogotovo za privatnike, koji su dobili po djepu, tako sto moraju skupo platiti (GLE SAD NEBULOZE) motore koji su zaribali aka Renault, Honda, pa i donekle Ferrari u ranoj fazi hibrida. Znaci troskovi su se dizali vrtoglavo, ali ta “osvjestenost” je otjerala dosta duhanskih proizvodjaca, koji su mnogo vise placali sponzorstva u F1 nego naftasi!

    F1 je postala pokusni kunic auto-moto sporta, jer ova hibridna tehnologija se sve vise i vise prenosi na cestovna auta, znaci ubija se svaki smisao ovog takmicenja, jer F1 nikad nije imala veze sa cestovnim automobilima, no kakva se danas auta prave, F1 ce postat mala maca.

    Dakle ovo sto imamo naftasa u F1, oni su jasno povezani sa timovima fan F1, kao sto su Mercedes (Petronas) i Ferrari (Shell), no i drzave koje su bogate naftom, oni samo svoj novac investiraju na promociju svojih drzava, sto je i logicno. Cisto sumnjam da je Maldonado dobio nogu tako sto je PDVS-a dozivila mali pad na trzistu. Ne, vec je dobio nogu zbog svojih ocajnih rezultata, dakle investirati u kamikazu je neisplativo, opet logicno.

    Vecina timova kuburi sa finansijama, cisto sumnjam da onaj Carlos Slim ne moze trehnut 100 mil u FI i da pogura Pereza ili Guti-ja u Haas-u, ali on daje sitne novce cisto na promociju svoje drzave, ali da zeli neki profit onda bi usao duboko u F1, pa bi FI bila jedan od jakih konkurenata u F1. Tako i ovi veliki naftni giganti bi gurali neke od timova da im je u interesu, no zasto da finansiraju neke timove kad je hibridna tehnologija njihov glavni “neprijatelj”.

    Pogledajte sad McLaren, sta je s njima? Takav gigant, a na bolidu reklamiraju pastu za zube???????? Sjetimo se WEST-a i onih crnih boja, pa onda one dominacije u F1, pa onda kako to da su ih napustili telekomi (inace najprofitabilnije firme), pa logicno jer i telekomi su u vlasnistvu naftasa.

    Kako god, po meni F1 sama sebe unistava!


    0
    0

    0
    • Blackhawk Prikaži

      Slavene, slažem se s tobom, ali koliko god se išlo prema hibridnoj tehnologiji, još uvijek je sve to u povojima, i još uvijek se sve vrti oko nafte. Utrke dobijaju zemlje koje su se obogatile na nafti jer trenutno jedino one imaju novaca. Vozači iza kojih stoje države dobijaju vozačka mjesta (što je uopće u nižim serijama napravio Haryanto?)
      Ali, to je samo dio problema, i potpuno si u pravu kad si rekao da je F1 postala testni poligon koji više nema veze s natjecanjem. Zato je uvijek govorim da je 2002. godina, godina kada je počelo kretati nizbrdo. I potpuno si u pravu kad kažeš da F1 sama sebe uništava, iako se iza toga F1 uglavnom krije jedan čovjek.


      0
      0

      0
  3. Blue Flag
    Viper Prikaži

    Dok čitam ovaj tekst osjećam tjeskobu i strah. Sve ovo znaš i potiskuješ gledajući utrke, ali svako malo naletiš na ovakav tekst i opet se vratiš u realnost. Novac upravlja svijetom, pa tako i formulom. Onaj koji ga ima će i sponzorirati timove. Ta tkz. ekološka osvještenost mijenja samu formulu 1, te se bojim da će biti sve više pasti za zube i baterija na bolidima. McLaren Honda Duracell….


    0
    0

    0
  4. Bernie Ecclestone
    Dani Donator Prikaži

    Kaj nije ferrari jedno vrijeme imao Agipovo gorivo i maziva?


    0
    0

    0

Bok, internet se promijenio. Sadržaj, vrijeme, znanje i rad uložen u portal koštaju i bez vaše pomoći - ove zajednice više ne bi bilo.

Ako cijeniš što radimo svaki dan već 8 godina, podrži nas tako da postaneš pretplatnik ili doniraš iznos po volji.

Pretplati se Doniraj jednokratno

Stvaramo uspomene zajedno!

Formula 1 je najbrže rastući sport na planetu, a Pulsmedia najaktivniji hrvatski sportski portal.

Kontaktiraj nas

Medijska prava

Sve fotografije vlasništvo su ekipa Formule 1 ili Pirelli media centra.

© Pulsmedia, guramo od 2015.