Nova tehnička pravila (2/3): Šasija i aerodinamika

Analiza

Luka Softić

Prije 2 godina 4 min 14 komentara

x1

Nova tehnička pravila (1/3): Kotači

F1 Sezona 2022.

Nova tehnička pravila (2/3): Šasija i aerodinamika

F1 2022

Nova tehnička pravila (3/3): Ostalo

Na udaljenosti od 20 m od vodećeg bolida, prateći bolid je 2021. zbog “prljavog” zraka gubio oko 35% downforcea, a taj postotak raste do čak 46% kad je u pitanju udaljenost od 10 m. Novim pravilnikom ti postoci će se nastojati kardinalno umanjiti, a ciljne brojke su 4% na 20 m i 18% na 10 m razdaljine dvaju bolida. Nakon što smo u prošloj epizodi obradili prvi značajni segment novih tehničkih pravila – kotače, u ovoj ćemo se posvetiti adaptaciji šasije i novim aerodinamičkim konceptima bolida.

Ground effect

Koncem 1977. Colin Chapman dizajnirao je Lotus 79, Andrettijev pobjednički bolid iz 1978. a ujedno i prvi bolid koji je implementirao podnicu oblika sličnog invertiranom avionskom krilu. Dizajn podnice obuhvaćao je tunele na bočnim stranama čija šupljina je bila oblikovana poput Venturijeve cijevi kojima se prema Bernoullijevom principu ubrzavalo strujanje zraka i snižavao pritisak, a čime bi se izazvao takozvani ground effect. Laičkim rječnikom, to je način stvaranja područja niskog tlaka ispod bolida radi čega bi atmosferski tlak pritiskao bolid prema tlu, što je zapravo inverzija efekta kojeg postiže avionsko krilo.

Bolidi s ovakvim dizajnom zabranjeni su krajem 1982. zato što su zbog velike količine downforcea ostvarivali strahovite brzine u zavojima što je često znali rezultirati sudarima i nesrećama, a bolidi su od 1983. sve do danas morali imati ravne podnice. Ipak, u međuvremenu su implementirani mnogi sigurnosni protokoli koji bi trebali anulirati razloge za zabranu ground effecta, koji se zapravo uvodi kako bi površina bolida bila uglađenija, odnosno kako bi se umanjila potreba za postizanjem glavnine downforcea pomoću ostalih elemenata bolida koji su zbog kompleksnih i neravnih oblika stvarali puno “prljavog” zraka. Tako više ne bismo trebali vidjeti izrazito složene bargeboarde (bočne usmjerivače zraka), a koncept prednjeg krila će također biti simplificiran.

Prednje krilo

Od 2022. prednje krilo će moći biti sastavljeno od najviše 4 elemenata, a krilca će se protezati sve do središnjeg dijela. To znači da više nećemo imati zakrilca koja su uzburkavala zrak i stvarala vireve kao što su to činile prethodne inačice prednjeg krila, a završne ploče krila bit će integrirane u cjelinu s prednjim dijelom i bit će zaobljene, s oštrim vrhom, naravno po uzoru na obrnuto avionsko krilo. Krilo će se ponovno pričvršćivati izravno na nos, kao što je bio slučaj prije sredine devedesetih godina prošlog stoljeća.

Winglets

Nadalje, moramo spomenuti i novinu koja je u izravnoj vezi s prethodnom epizodom, ali je, tehnički gledano, dio šasije bolida. Radi se o krilcima koja će se nalaziti iznad prednjih kotača, a koja će odvraćati turbulentan zrak od strujanja prema stražnjem krilu, što je inače bila jedna od funkcija prethodne verzije prednjeg krila. Dizajn dotičnih krilaca nije detaljno definiran pravilnikom, pa nam ostaje vidjeti kakve oblike istih će momčadi smatrati najpodobnijima.

Stražnje krilo

Novi dizajn stražnjeg krila bi također trebao omogućiti bolje utrkivanje. Sastojat će se od jedinstvene cjeline koja bi u zajednici s difuzorom trebala prikupljati talasanje stražnjih guma pretvarajući ga u rotacijsko strujanje zraka oblika sličnog gljivi, koje bi, izlazeći, bilo usmjereno u visinu, a ne horizontalno, čime bi prateći bolid trebao prolaziti kroz nenarušen, čist zrak. DRS sustav će zasad ostati u primjeni, ali će njegova potreba biti preispitana ovisno o rezultatima novih tehničkih regulacija.

Sigurnost

Naposljetku, nove sigurnosne propozicije će zahtijevati da momčadi proizvedu bolide koji će na sigurnosnim testovima udara moći apsorbirati 48% više energije u prednjem i 15% više energije u stražnjem dijelu bolida, a morat će podnijeti i veće sile u statičkim testovima “stiska” kako bi bili homologizirani i certificirani za utrkivanje. Također, kako bi se spriječile nesreće poput Grosjeanove u Sakhiru 2020., bolidi će morati biti dizajnirani na način da se u većem sudaru motor može odvojiti od šasije bez rizika od otvaranja spremnika za gorivo. Uz veće kotače, ove propozicije dovest će do povećanja minimalne mase bolida za 5%, odnosno s trenutnih 752 kg na čak 790 kg.

Izvor naslovne fotografije: Youtube

Odgovor

14 komentara

  1. David Croft
    Frantic Donator Prikaži
    • 843 d, 16:42

    S punim tankom i šoferom odoše bolidi skoro na 1 tonu 😲🙄
    Pošto sam oduvijek bio pobornik “čistih” (čišćih) linija, sviđa mi se to što će bolidi biti lišeni bargeboardova, čitave sile wingleta, raznih “grba” i ostalih sitnica….



    14
    13

    1
  2. Lewis Hamilton
    Mercedes team Prikaži
    • 843 d, 17:50

    Nevezano za ovu temu danas je rođendan legendarnog Njemca pa:sretan rođendan Michael,keep fighting💪💪💪



    28
    28

    0
  3. Lewis Hamilton 44
    Berislav Donator Prikaži
    • 843 d, 21:32

    Moj koment……Veliko hvala za ovakve i/ili slične članke. ….Inače “ground effect” kod zrakoplova, bez obzira na krilo rađeno za uzgon, može biti jako neugodan kada zrakoplov slijeće.



    5
    5

    0
  4. Nigel Mansell
    drv Prikaži
    • 842 d, 09:13

    Što se tiče gound effecta –

    Bolidi s ovakvim dizajnom zabranjeni su krajem 1982. zato što su zbog velike količine downforcea ostvarivali strahovite brzine u zavojima što je često znali rezultirati sudarima i nesrećama

    Koliko se sjećam, problem nisu bile samo velike brzine, nego činjenica da je bolid u nekim nepredviđenim situacijama – neravnine na stazi, kontakt s drugim bolidom i sl. – mogao na trenutak ostati bez ground effecta i onda bi došlo do nesreće.

    Mislim da je ranije i ovdje bilo članaka koji su to puno detaljnije opisivali, kao i način kako se po novim pravilima izbjegava taj problem.



    10
    9

    1
  5. Alfa Romeo
    laky614 Prikaži
    • 842 d, 09:40

    Mislim da bi trebali smanjiti te bolide po dužini, širini, a samim time i masi. 195kg su teži nego 2008.



    3
    3

    0
    • Nigel Mansell
      drv Prikaži
      • 842 d, 10:54

      U principu se slažem, iako je do porasta došlo prvenstveno zbog pogonskih jedinica, koje su uključivale više dijelova nego prije. Sve to je trebalo negdje ugurati, pa su dimenzije narasle, a onda i masa koja je morala uključiti i te pogonske dijelove i povećane dimenzije bolida.

      Sad kad će se izbaciti MGU-H, vidim mjesta za smanjivanje dimenzija i mase, iako nisam siguran hoće li se to uspjeti progurati.



      2
      2

      0
    • Mclaren
      DarkoG Prikaži
      • 842 d, 20:37

      Nemojte zaboraviti tank.
      Nekada je spremnik goriva bio manji jer se u utrci točilo gorivo. Danas je spremnik veći jer mora biti goriva dosta za cijelu utrku. Više goriva više kilograma. Gorivo je možda 50% ukupno povećane mase bolida ako ne i više.



      5
      4

      1
      • Michael Schumacher
        ZJ11 Prikaži
        • 841 d, 07:32

        Gorivo se ne racuna u minimalnu tezinu bolida samo bolid i vozac. Ok da veci tank nosi vise tezine ali to i nije neka veca razlika, veci tank su imali bolidi od 2010-14 jer su trosili barem 50% vise goriva.


        0
        0

        0
      • renato2107 Donator Prikaži
        • 841 d, 07:52

        Gorivo nije u toj masi. Najveće povećanje mase je u hibridnom sustav. Baterije, te ponešto u MGU jedinicama. Pa motor ima turbinu, što znači kompliciraniji usis i ispuh. Prije su bili s onim weberčićima, gore usis i direkt u motor puše.
        Dodaš jednu komponentu od 20-30 kg, par njih po 5-6 kg, desetak njih po kilu, posljedično povećaš masu na desetke dijelova po samo par g i eto 100 kg gore.

        Sjetite se samo kad su KERS uveli. Dok nisu digli masu (kolko se sjećam 20ak kg) nisu htjeli skoro nitko koristiti KERS, jer em su prebacili minimalnu masu, i još morali balans utege skidat


        0
        0

        0

Pročitajte više o idućim temama:

Reagirajte na ovaj sadržaj:

Novo na forumu Otvori

Stvaramo uspomene zajedno!

Formula 1 je najbrže rastući sport na planetu, a Pulsmedia najaktivniji hrvatski sportski portal.

Kontaktiraj nas

Medijska prava

Sve fotografije vlasništvo su ekipa Formule 1 ili Pirelli media centra.

Pridruži se

Pulsmedia

Slijedi nas

© Pulsmedia, guramo od 2015.