Marko RakićForum portala je otvoren samo za članove. Molimo, registrirajte se.
Drugo desetljeće Formule 1 donijelo je puno više nego prvo, kada je bilo izraženo uporno glavninjanje sa sličnim i neinovativnim konceptima. 60-e su poslije 70-ih doba kada se Formula 1 najintenzivnije razvijala, ali i polako postajala biznis. Nastavljamo gdje smo jučer stali:
1960.
Na fotografiji iznad prikazan je pobjednički Cooper koji je ima postavljen motor iza vozača. Taj primjer slijedili su Lotus, BRM i Porsche. Ostali su nastavili s motorom smještenim naprijed, a deficit je već bio očigledan. Te je godine Enzo Ferrari izjavio:
“Konji su tu da vuku, a ne da guraju.”
Izjava je očito bila prilično dobro proračunata, budući da je da za sljedeću sezonu Ferrari napravio najbolji bolid s motorom u zadnjem dijelu.
1961.
To je taj dominantni Ferrari 156 koji je pokosio konkurenciju 1961. Sada su gotovo svi prešli na motor smješten iza, a tada se povuklo i pitanje stražnjih guma, koje su postajale šire. Ferrari je imao jedinstveno rješenje prednjih usisnika za zrak, koji su bili dvostruki, a zadatak su očito dobro odrađivali.
1962.
Promjena važna koliko i prebacivanje motora na zadnji dio bilo je stvaranje aluminijske šasije (nazvane monokok) umjesto cjevaste šasije, koja se koristila nekoliko desetljeća (od 30-ih godina). To je prvi napravio Colin Chapman, model je bio Lotus 25, a bio je veoma brz, najbolji bolid na gridu. No, pouzdanost mu nije bila jača strana, pa je Graham Hill u BRM-u osvojio naslov isključivo zbog Clarkovih odustajanja.
1963.
Malo zatišje nakon burne 1962. Usavršavaju se novi tipovi šasije, Lotus iskorištava godinu prednosti nad ostalima te s Clarkom osvajaju dvostruku titulu. Ponovno se razgovara o dodatnom proširivanju stražnjih guma zbog snage koja je svake godine rasla.
1964.
Ferrari se nakon male krize vratio na sam vrh, a osnova je i dalje bio 156. Nos je imao spuštajuću formu s gornje strane, te uzdignutu s donje strane, pa je otpor zraka u tom dijelu bio veoma malen. Cijevi ispušnog sustava sada su skroz na zadnje dijelu.
1965.
Ova sezona označila je kraj 1.5 litrenih motora, a najbolje je to ponovno iskoristio Lotus sa sjajnim Clarkom, uzevši pet pobjeda uzastopno. Bolidi su veoma slični, no vide promjene na prednjem kraju, gdje su se konstruktori trudili kako smanjiti otpor zraka, a poboljšati hlađenje motora.
1966.
Kubikaža motora za dvostruko je povećana, a porasla je i snaga motora, pa su gume sada napokon prikaldne i adekvatne bolidu Formule 1. Neke momčadi podižu ispušnu cijev prema gore kako u donjem dijelu ne bi smetala prolasku zraka ispod bolida.
1967.
Ova sezona bila je usavršavanje onoga što je započeto prošle godine. Brabham je i dalje bio najjača momčad, ali je ovog puta Hulme ukrao naslov Jacku Brabhamu, te postao svjetski prvak bez osvojenog pole positiona.
1968.
Veoma važna godina za Formulu 1. Tada su uvedena krila, koja s današnjima imaju veze samo imenom. Prvo je započeo Chapman u Monaku, slijedili su Brabham i Ferrari, no sve je izgledalo nekako šlampavo te je bilo mnogo problema. Krila su više nalikovala na letve. Te godine su prvi put viđene reklame na bolidu, što je također bila svojevrsna revolucija, budući da je to značilo više novca za tehnički razvoj. Prvi takav bolid bio je Lotus 49 na VN Španjolske s Gold Leaf naljepnicom.
1969.
Chapman odlično integrira krila na model 49B, no Stewart i Matra odrađuju bolju sezonu zbog pouzdanijeg bolida. Jackie odnosi čak šest pobjeda u prvih osam utrka, čime je osvojio svoju prvu titulu. 1969. označila je ozbiljniji i kvalitetniji razvoj bolida kroz sezonu te tjeranje do samih limita.
Morate biti logirani za komentiranje.
Marko, Cooper je već 1959. osvojio obje titule sa nazad postavljenim motorom.
A za 1967. ja bi pomeno i pojavu Coswortha DFV V8 3.0.
:mrgreen:
0
0
Za titule nisam pisao, ali sam spomenuo nazad postavljen motor :)
Mislio sam i ja spomenuti Mercedes iz 1954., no ipak neću o motorima. Za to moram dovršiti onaj članak o najboljim motorima.
0
0
mislim da te frantic suptilno hoće upozorit da si prekočio ’59.
0
0
Razumio sam ga bio, samo sam napomenuo da nisam pisao titule. Negdje napišem, negdje ne, nema pravila jer ne pišem o prvenstvima, nego o razvoju kroz godine, tako da je to informacija koja nije tako bitna.
0
0
@zeko :thumbs:
@ex :pivo:
0
0
Koliko su mogle potegnut te “stare ludorije”? Ima negdje podatak? ili ubrzanje 0-100?
0
0
Primjerice, masa Ferrarija 156 iz 1961. bila je 460kg, a imao je 200KS. Vjerojatno nekih šest sekundi (ručni petostupanjski mjenjač) do 100 i 250km/h maksimalne.
0
0
Thnx.
Moram priznat da sam ih malo podcijenio… ne bi bio rekao, i stvarno ih treba respektirat…
0
0