Jochen Rindt – kratak podsjetnik na jedinog posthumno okrunjenog prvaka Formule 1

Kolumna

Luka Gregorić

Prije 9 mjeseci 6 min 11 komentara

x3
x1
x1

Na današnji dan prije 53 godine poginuo je Jochen Rindt. Ime je to koje bi pratiteljima Formule 1 danas vrlo vjerojatno stanovalo u uhu baš kao što stanuju ona Jackieja Stewarta, Bernija Ecclestonea ili Helmuta Marka, da nije došlo do nesreće tog kobnog dana u Monzi. Bilo je to na treningu za Veliku Nagradu Italije 1970. godine, netom prije Parabolice, gdje su bolidi tada kao i danas prilazili s brzinom većom od 300 km/h. Rindt je u tada dominantnom Lotusu 72C pretekao Dennyja Hulmea, koji je potom svjedočio kako je Rindtov bolid pri kočenju naglo trznuo desno, pa lijevo, pa opet desno da bi potom skliznuo sa staze i snažno udario u zaštitnu ogradu s lijeve strane staze.

Službeno je za smrt Rindta okrivljena krivo montirana zaštitna ograda. No, u istrazi nakon sudara također se utvrdilo da je do samog izlijetanja bolida došlo zbog puknuća unutarnje kočione osovine na Rindtovom bolidu. O bolidima Colina Chapmana mnogo je napisano i rečeno – britanski dizajner poznat je kao jedan o najboljih konstruktora u Formuli 1 čiji su lagani, delikatni i tehnički inovativni bolidi u više navrata dovodili Lotus na tron. No, upravo je to i razlog zbog kojeg su ti bolidi bili toliko pogubni. Jednako kao i njegovi bolidi, poznato je Chapmanovo uvjerenje koje glasi da je savršen bolid onaj koji pobijedi u utrci pa se odmah potom raspadne. Nažalost, često se dogodilo da do krajnjih granica olakšane komponente u njegovim bolidima jednostavno nisu izdržale do kraja utrke te su vozači bili ti koji bi izvukli deblji kraj. A kada bi bolid izdržao, često bi bio prvi.

Rindt i Chapman na VN Belgije 1970. godine; Autor: Jim Culp

Malo bi bilo reći da je Rindt bio svjestan kakav bolid vozi. U trenutku kad je Rindt potpisao s Lotusom za sezonu 1969., reputacija Lotusa kao brzog ali i nesigurnog bolida bila je uvelike prisutna, a tome nije pomogla ni smrt dvostrukog svjetskog prvaka iz 1963. i 1965. Jima Clarka upravo za upravljačem Lotusa. Poznata je činjenica da je Rindt itekako vagao prelazak u britansku momčad imajući na umu sve navedeno, no brzina bolida Colina Chapmana i šansa za osvajanje prvenstva koju oni donose na kraju je prevagnula. Da njegovi strahovi nisu neutemeljeni pokazalo se već u njegovoj drugoj utrci za momčad. Na VN Španjolske u Montjuïcu 1969. godine, prvo je Rindtov timski kolega Graham Hill doživio puknuće stražnjeg krila što je izazvalo sudar s barijerama pri velikoj brzini, samo da bi se potpuno ista stvar na istom mjestu dogodila Jochenu Rindtu nekoliko krugova poslije. Dok je Hill prošao bez većih ozljeda, Rindt je pri izlijetanju udario u zastavljeni Hillov bolid i pritom slomio nos i pretrpio potres mozga. Rindt je za nesreću okrivio isključivo Chapmana, a na pitanje je li izgubio povjerenje u Lotus nakon sudara, jednostavno je odgovorio: „Nikada nisam ni imao povjerenja u Lotus.“

Iz tog je događaja proizašlo poznato pismo Rindta Champanu u kojem Austrijanac naglašava da se loše osjeća zbog posljedica sudara te moli Chapmana da razmisli o osnaživanju nekih najslabijih dijelova bolida jer bi, prema Rindtovim riječima, bolidi bili i dalje konkurentni s par kilograma viška.

„Molim te, razmisli o mojim prijedlozima, mogu samo voziti bolid u koji imam povjerenja, a osjećam da je točka gdje prestaje povjerenje veoma blizu.“

JOCHEN RINDT

Točka u kojoj povjerenje prestaje nikada nije potpuno dostignuta, jer je Rindt zabilježio svoju prvu F1 pobjedu u karijeri na pretposljednjoj utrci te sezone. Pobjeda je Rindtu dala hrabrost da nastavi dalje jer je rizik vožnje Lotusovih bolida konačno postao vrijedan preuzimanja. Naredna 1970. za Rindta započela je bez bodova u prve dvije utrke da bi nakon toga pobijedio na utrci u Monaku. Bila je to jedna od najboljih Rindtovih utrka – na uskim ulicama kneževine probio se od osmog mjesta sve do drugog i tako se našao iza vodećeg Jacka Brabhama. U zadnjem zavoju posljednjeg kruga utrke Brabham je pod pritiskom Rindta proklizao u ogradu i ostavio Rindtu otvoren put do pobjede. Dvije utrke kasnije, Lotus je uveo novi i revolucionarni dizajn bolida zvan Lotus 72C koji je omogućio Rindtu da osigura četiri pobjede zaredom i tako ga stavio daleko ispred konkurenata u borbi za naslov svjetskog prvaka. Niz pobjeda prekinulo je odustajanje na domaćoj utrci u Austriji, nakon koje je slijedila njegova posljednja utrka, Velika Nagrada Italije.

Jochen Rindt u Lotusu 72C na VN Nizozemske 1970. godine; Autor: Jim Culp

Rindt je bio jedan od onih vozača koji nisu propisno zakapčali sigurnosni pojas u svrhu što bržeg iskakanja iz bolida u slučaju požara. Rezultat toga bio je da je od siline udarca bolida u barijeru Rindt skliznuo ispod pojasa te mu je pojas potom zadao smrtne rane na vratu i glavi. Jochen Rindt proglašen je mrtvim na putu za bolnicu u Milanu, Lotus se povukao iz sudjelovanja u utrci, a samu utrku je na kraju pobijedio Ferrari.

Tom nesrećom u Monzi prekinut je Rindtov život, ali i jedan izniman pohod na svjetsku titulu prvaka. Prednost u prvenstvu bila je velika, ali ne i matematički nedostižna do kraja sezone. Jacky Ickx bio je taj koji se bodovno približio Rindtu, no vjerojatno je i on sam odahnuo kad ga je od mučnog stizanja Rindtovih bodova udaljilo četvrto mjesto na pretposljednjoj utrci sezone. Tako je nakon svoje smrti u 28. godini života svjetski prvak Formule 1 1970. godine postao Jochen Rindt, šesterostruki pobjednik F1 utrka te pobjednik Le Mansa iz 1965. godine.

Kao što to obično bude kod iznimnih ljudi, kakav je Rindt nesumnjivo bio, neke njegove riječi bile su gotovo proročanske. Rečenica koju je izrekao prije potpisa za Lotus: „U Lotusu mogu biti ili svjetski prvak ili umrijeti.“ ostvarila se u gotovo morbidnoj kombinaciji gdje su obje stavke rečenice postale istinite zbog istog razloga. Na kraju, ostavština Jochena Rindta u svijetu Formule 1 je neizmjerna, ali također njegov način života, odlučnost, hrabrost i ostale vrline projicirane u svijet njegovim vožnjama u bolidu te izjavama i stavovima van njega debelo izlaze izvan okvira Formule 1 te se uvelike mogu primijeniti na život općenito.

„Nitko ne zna koliko će dugo živjeti. Zbog te činjenice morate učiniti koliko god možete – što brže možete.“

JOCHEN RINDT

Jochen Rindt, svjetski prvak iz 1970. godine, učinio je koliko god je mogao.

Odgovor

11 komentara

  1. Luka Gregorić novinar Prikaži
    • 284 d, 11:22
    x1

    Za bolje upuštanje u tadašnji F1 zeitgeist 😃 -> https://www.youtube.com/watch?v=Ghsyss20Iyw



    12
    12

    0
  2. Rover
    zjurina Prikaži
    • 284 d, 12:10

    Svaka čast Luka & velika hvala što si posvetio slovo na jednog od mojih “miljenika” iz kako bi današnji navijači rekli “starih vremena”.



    7
    6

    1
  3. Niki Lauda
    wapi Pretplatnik Prikaži
    • 284 d, 14:53

    Lijepo napisano. Svaka čast.



    7
    7

    0
  4. Monisha Kaltenborn
    monkeyseat Donator Prikaži
    • 284 d, 19:03

    Uvijek mi je drago pročitati ovakve stvari (mada mi smrt nikad nije draga) i prisjetiti se kakva su to bila vremena, a vozači osobe svjesne da možda neće preživjeti vikend.
    Hvala Ti na ovom članku i podsjetniku na neka druga i opasna vremena.



    7
    6

    1
  5. Fia
    Realista Prikaži
    • 284 d, 21:20

    Odlicno!



    4
    4

    0
  6. Pastor Maldonado
    perodeformero Prikaži
    • 283 d, 11:22

    Ah, hvala vam na ovom članku iz više razloga.
    Osim što je članak napisan kratko ali izvrsno i sveobuhvatno skupa sa doživljajem problema oko utrka tih godina.

    Jochen Rindt je prvi vozač /prvak za kojega sam čuo,
    ali ga se uopće ne sjećam.
    Da mi policija stavi tri fotografije i pita me tko je … Ne bih znao.
    Jedino mutno sjećanje je fotografija zgužvanoga bolida odbijenog od ograde. (što uopće ne mora biti njegov bolid, ali mislim da je zbog naslova u novinama. Otprilike,
    “Posthumni prvak F1 zbog razlike u bodovima….”

    A druga stvar zašto vam zahvaljujem:
    U tim godinama 1969-1971 stari me učio o Formuli 1 (volio ju je pratiti)
    Tako me stari tih godina i naučio preko “Alan Forda”
    Ilijadu, Odiseju. Kiklope, “Hopa cupa, mi dva skupa”……
    Ah, Nenad Brixy. Laka mu zemlja.
    Nikada nije postojao veći / bolji / kvalitetniji prevoditelj od njega. Stara juga, nova Hrvatska sve jedno.
    Genijalno uspješno se borio i sa adaptacijom – prilagođavanjem talijanskih fori iz Alan Forda, da budu, ne samo smislene nego i ludo smiješne na hrvatskom jeziku. Uvijek i strogo na književnom standardnom hrvatskom jeziku (“divnog li kretena”, “tko mljacka barke?” “Skaču, ha? Specijalitet restorana. Žive žabe…..)
    Naravno, radio je još milijun fantastičnih stvari.

    Kao klincima koji smo se igrali u kvartu po cesti livadama… kada nismo ništa znali o Formuli 1, “najbolji vozač F1 je bio naravno Emerson Fittipaldi.
    Pa samo ime. Čovjek upaljenog fitilja, Supermen, Superhik…

    (Žalosno, program – gramatički i ini korektor, javlja grešku u imenu Superhik, Nenad Brixy….)

    Tako sam 1970 naučio pravila Formuje 1, gledao sa starim.
    Prvo sjećanje na pokretnu sliku (tko zna sve mi je to izmiješano, premali sam bio) je trenutak kada je James Hunt u borbi sa drugim vozačem završio pokraj staze. Iskočio je bijesno iz bolida i toliko ga je adrenalin pumpao, da kada mu je s leđa prišao radnik pokraj staze i stavio mu ruku na rame (da ne ode na stazu od šoka),
    James Hunt se naglo okrenuo i skoro mu odvalio šaku u glavu. Odmah mu se ispričao i slika ide dalje ali ne i moje sjećanje.

    Još jednom,
    Hvala



    3
    2

    1
  7. Bmw
    Marko Rakić Donator Prikaži
    • 231 d, 23:44

    Hvala na članku, jako lijepo sročeno. Potpnuo druga vremena, puko preživljavanje, vozači gladijatori, iako su se podsvjesno bojali, bilo je jače od njih očito. Valjda je ta čast pobijeđivanja najboljih održavala želju za daljnjim utrkivanjem, iako su znali da je jako opasno.


    0
    0

    0

Pročitajte više o idućim temama:

Reagirajte na ovaj sadržaj:

Novo na forumu Otvori

Bok, internet se promijenio. Sadržaj, vrijeme, znanje i rad uložen u portal koštaju i bez vaše pomoći - ove zajednice više ne bi bilo.

Ako cijeniš što radimo svaki dan već 8 godina, podrži nas tako da postaneš pretplatnik ili doniraš iznos po volji.

Pretplati se Doniraj jednokratno

Stvaramo uspomene zajedno!

Formula 1 je najbrže rastući sport na planetu, a Pulsmedia najaktivniji hrvatski sportski portal.

Kontaktiraj nas

Medijska prava

Sve fotografije vlasništvo su ekipa Formule 1 ili Pirelli media centra.

Pridruži se

Pulsmedia

Slijedi nas

© Pulsmedia, guramo od 2015.